MLADI HRVATI PROTIV GENERALA: Oluja bila zločinački poduhvat!
"Zbog sistematskog nekažnjavanja počinilaca zločina u Oluji, moramo biti svesni odgovornosti hrvatskih institucija za ovo stanje", ističu u Inicijativi mladih za ljudska prava
Povodom oslobađajuće presude za generale Antu Gotovinu i Mladena Markača iz hrvatske Inicijative mladih za ljudska prava ukazuju da su i nakon 17 godina najteži zločini počinjeni u akciji Oluja ostali bez kazne, a njihove žrtve pravde i priznanja.
"Ako zločini iz Oluje ostanu neprocesuirani, time će nepovratno biti potvrđeno postojanje sistema koji diskriminiše u praksi i tek će onda na Hrvatskoj trajno ostati stigma ovih zločina", navodi se u saopštenju te inicijative.
Podsetivši da je presudu sudija Haškog tribunala Fausto Pokar u svom izdvojenom mišljenju ocenio kao protivnu bilo kakvom osećaju pravde, što - kako se navodi - imaju i članovi familija žrtava Oluje i svi oni koji su u ovoj akciji oštećeni.
"Zbog sistematskog nekažnjavanja počinilaca zločina u Oluji, moramo biti svesni odgovornosti hrvatskih institucija za ovo stanje", ističu u Inicijativi i dodaju da su opisi činjeničnog stanja i opisa brojnih zločina iz lanjske presude raspravnog veća o zločinima počinjenim u avgustu i septembru 1995. i dalje važeći.
U njima su, ističe se, opisani brojni zločini poput ubistava i pljački.
"Žalbeno veće srušilo je nalaz raspravnog veća o udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog raseljavanja Srba s ranije okupiranih područja Hrvatske. Teško je razumeti takvu odluku u kontekstu brojnih dokaza o masovnom broju izbeglih i o velikom broju zločina, izvedenih u prvostepenom postupku", ističu u Inicijativi.
Oni podsećaju da je u zaključku većina sudija stavila značajan naglasak na ispitivanje eventualne protivupravosti gađanja četiri grada, a da su istovremeno vrlo malo pažnje u presudi posvetili analizi ostalih elemenata koje su raspravno veće te sudije žalbenog veća koji su podneli suprotna mišljenja istakli kao relevantne elemente udruženog zločinačkog poduthvata.
To su brionski sastanak, zločini počinjeni u dva meseca nakon Oluje, diskriminatorna politika onemogućavanja povratka, imovinski zakon, ali i kasnije izjave hrvatskih političara koje se jasno nastavljaju na namere brionskog sastanka.
"Upravo zato, suprotna mišljenja sudija Pokara i Karmela Ađijusa nameću potrebu za preispitivanjem presude iz perspektive prava žrtava", ističe Inicijativa.
"Nakon ove presude, više nego ikad ranije postoji potreba da domaće pravosuđe procesuira osobe odgovorne za zločine utvrđene u ovom procesu i druge koje su građani prijavili nadležnim institucijama između 1995. godine i danas", navodi se.
Daje se podrška izjavama predsednika Ive Josipovića, premijera Zorana Milanovića i ministarke spoljnih poslova Vesne Pusić kojima najavljuju da će se održati daljnja procesuiranja pred hrvatskim institucijama.
"Njihove izjave, takođe, imaju simboličku važnost za naše sugrađane, žrtve ovih zločina, koji zbog nedovoljno brzog i profesionalnog rada hrvatskih institucija još uvek čekaju na zadovoljenje pravde", ističe Inicijativa.
Iako je MKSJ utvrdio da se ne radi o udruženom zločinačkom poduhvatu, jasno je iz brojnosti utvrđenih zločina, vrlo velikog broja izbeglih lica i spaljenih i uništenih objekata kako se ne radi ni samo o pojedinačnim izolovanim slučajevima.
"Ovo stanje ostavlja pred domaćim pravosuđem i teži zadatak da procesuira ne samo direktno počinioce zločina, nego da nastoji utvrditi i komandnu odgovornost onih koji su dozvolili situaciju u kojoj su počinjeni ovako brojni zločini", zaključuje se u saopštenju.
(M. B. / Tanjug)