18 GODINA OD BLJESKA: Proterivanje ili oslobađanje - dve verzije istog događaja (FOTO)

Za svega četiri dana iz zapadne Slavonije proterano je oko 15.000 Srba, a 283 - među kojima 57 žena i devetoro dece - je ubijeno. Jedne ovaj datum seća na smrt, drugi ga slave kao praznik oslobođenja

Među najstrašnijim događajima iz vremena ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije je i vojna operacija "Bljesak", započeta u rano jutro 1. maja 1995. godine. Za svega četiri dana iz zapadne Slavonije proterano je oko 15.000 Srba, a 283 - među kojima 57 žena i devetoro dece - je ubijeno. Čak ni u vreme ovog, sve prisutnijeg međunacionalnog izvinjavanja, za ove zločine se niko nije izvinio.

Preporučujemo

Operaciju "Bljesak" sprovele su hrvatske vojne, paravojne i policijske snage pod rukovodstvom tadašnjeg predsednika Hrvatske Franja Tuđmana. Akcija je sprovedena na teritoriji koja je bila u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine, sa namerom etničkog čišćenja prostora zapadne Slavonije. U vreme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN.

Dalje, kako se navodi, "u enklavi se branio 18. korpus SVK, sastava tri lake brigade, jačine oko 4.000 vojnika, ali je pružio mlitav i neorganizovani otpor i počeo u rasulu da se povlači u Bosnu preko mosta kod Stare Gradiške; prvog dana u Bosnu je prešao i zapovednik korpusa. Zajedno s vojskom bežalo je i srpsko stanovništvo, oko 18.000 ljudi".

Nakon što je "oslobodila" "okupirane" teritorije od ljudi koji su tu živeli, hrvatska vojska se prema civilima ponašala "korektno", a otvaranje vatre na civile na mostu u mestu Stara Gradiška dogodilo se "u haosu":

"HV se prema civilnom stanovništvu u oslobođenoj enklavi ponašala uglavnom korektno. Auto-put Okučani - Stara Gradiška, koji je vodio u Bosnu, ostavljen je slobodan kako bi se omogućilo povlačenje srpskih snaga i naroda koji je bežao. U haosu na prilazima mostu u Staroj Gradišci došlo je do otvaranja vatre na kolone u begu, pa je bilo civilnih žrtava. UNCRO i međunarodni promatrači paušalno su i više po inerciji optužili Hrvate za pljačke i zločine, ali su nakon nekoliko dana ove optužbe uz izvinjenja povukli".

Međutim, "okupator", ipak, kako piše autor teksta na Vikipediji, nije bio dorastao sopstvenoj državi na području Krajine.

"Srbi su pokazali da nisu dorasli svom cilju stvaranja vlastite države. Odvojena od Hrvatske, zapadnoslavonska srpska enklava nije mogla da se održi ni privredno ni vojno. Tokom rata prostor se praznio, pa ga je osim prognanog hrvatskog, napuštalo i srpsko stanovništvo. Čini se da ni vlasti RSK nisu odviše marile za ovaj prostor, smatrajući ga  nebitnim."

(M. S.)