MUKE PO POPISU: Da li u Bosni ima Bošnjaka?

Instrukcije popisivačima su jasne - kao odgovor na pitanje broj 24, koje tretira etničko/nacionalno izjašnjavanje, upisati odgovor popisanog, ma kakav on bio. A pošto je Musliman na popisnici Musliman, a ne Bošnjak, nijedan Musliman, a inače Bošnjak, nije konstitutivan

Leto Gospodnje 1991. Tu smo negde, nešto posle propasti svetskog komunizma, i taman pre propasti naše balkanske. Sve puca od naboja, ali "niko nije znao šta će da se desi". Jugoslavenska država, odlučna da utvrdi svoju demografsku politiku, sprovodi i taj poslednji popis stanovništva.

I dok taj popis danas uglavnom širom bivše nam zajednice ima samo istorijski značaj, u Bosni i Hercegovini je neprikosnoveni krojač sadašnjosti i budućnosti već dve decenije.

Svaka država, tu i tamo, svakih deset godina po mogućnosti treba da utefteri sve ono što bivstvuje na njenom prostoru, pa spremi par desetki ili stotina miliona novčanih jedninica, edukuje vojsku popisivača, koji se rastrče okolo, pokucaju na svaka vrata i prevrnu svaki kamen ne bi li se konačno znalo kako isplanirati demografsku politiku jedne države.

Mnogo statistike. Treba isplanirati gradnju infrastrukture (od gradnje škola do gradnje kanalizacionih mreža), politiku zapošljavanja, politiku zdravstvene i socijalne zaštite i slično. Ali ima još toga. Treba znati još nešto malo o nacionalnosti, etnicitetu i religiji.

Sa druge strane, interesne skupine koje promiču bosanstvo kao etničku odrednicu lobiraju i izlobiraće da se određeni broj "onih koji bi trebalo da su Bošnjaci, Hrvati, Srbi“ popišu kao, takođe nekonstitutivni Bosanci/Hercegovci. Svakako da bošnjačke organizacije i ovde vide veliku opasnost - gde bi bošnjački nacionalni ustavno priznati korpus bio dodatno razvodnjen, a sve na sreću Bosanaca.

Skupine koje lobiraju za bosanstvo ističu da bi idealan rezultat njihove interesne kampanje bilo stvaranje kritične mase Bosanaca, koja bi onda postala četvrti konstitutivni narod - kako, nije jasno ni poznato, budući da bi takva promena zahtevala konsenzus postojeće tri ustavne grupe, a po reakcijama, odnosno njihovom izostanku, čini se da ni sama međunarodna zajednica ne podupire, niti u planu ima promenu ustava koja bi išla u tom smeru.

No, svakako da će procenti Bosanaca i Muslimana uticati na svaku iduću raspodelu stolica u organima svih nivoa vlasti - njihova zastupljenost će verovatno biti povećana nauštrb Bošnjaka.

Jedno je sigurno - još dugo će posle jula 2016, do kada je predviđeno objavljivanje svih statističkih rezultata popisa, u BiH odjekivati eho 2013.

(Telegraf.rs / Izvor: Žurnalist, Jasmin Omerdić)