Top 5 misterija Beograda: Nestali grad Žrnov na Avali

Antički grad Žrnov je prvi na listi pet misterija koje Telegraf.rs otkriva. Kralj Aleksandar Karađorđević ga je srušio po nalogu masona

Malo žitelja Beogarada zna da se na Avali nalazio grad Žrnov, poznat još i kao Žrnovan, koji su podigli Rimljani. Za utvrđenje su izabrali tu lokaciju da bi kontrolisali prilaz Singidunumu, ali i da bi zaštitili svoje rudnike koji su bili stotinak metara od vrha Avale.

U srednjem veku na ostacima grada Srbi su podigli utvrđenje, koje su 1442. zauzele Osmanlije. Svega dve godine kasnije Žrnov je, pored Golupca, Kruševca i Novog Brda, vraćen Srbima, a 1458. se ponovo našao u rukama Osmanlija. Žrnov im je tada služio, ojačan dodatnim bedemima, za uznemiravanje Beograda, koji nikako nisu uspevali da osvoje. Upravo zbog te uloge Žrnov su zvali Havala, što znači smetnja, a po njemu je i cela planina dobila ime Avala.

Jedna od misterija Žrnova vezana je za razloge zašto od njega danas ne postoji nijedan kamen.

Iako je prepušten zubu vremena još od 18. veka, jer se pretpostavlja da je tada napušten, njegovi ostaci su prilično dobro očuvani do 1934. godine, kada je kralj Aleksandar Karađorđević naprasno odlučio da ga sruši. Razloge za tu odluku kralj nikada nije saopštio, a istoričari tvrde da ni tadašnji Beograđani nisu verovali da će to zaista učiniti. Javnost je negodovala, ali su ostaci Žrnova ipak bili minirani čitava dva dana, sve dok 19. aprila 1934. od njega nijeo ostalo ništa. Iz nekog razloga kralju je rušenje tog grada bilo posebno važno, pa je radove nadgledao i usput se fotografisao.

(A. P.)