Da li znate gde je Aleja narodnih heroja? Okružuje najvažniji spomenik srpskim ratnicima na Novom groblju
Najvažniji spomenik za srpsku istoriju koji se nalazi na Novom groblju je Spomen-kosturnica braniocima Beograda, figura srpskog vojnika pod kojim je pao neprijatelj oličen u crnom orlu. Ispod spomenika je kosturnica stradalih ratnika. Međutim, neobično blizu ovog spomenika formirana je Aleja narodnih heroja, ratnika iz potpuno drugog vremena i ideologije.
Heroji Drugog svetskog rata iz redova komunističkih narodnih oslobodilaca pali su u sasvim drugačijoj ideološkoj klimi, pod simbolom petokrake, a ne krune i krsta, u ime komunizma, "za druga Tita", a ne "za kralja i otadžbinu".
Neobično je to da se na jednom mestu mogu videti spomenici herojima koji su iz današnje perspektive pripadnici kontradiktornih i nikad do kraja pomirenih struja. Ali, teško je i pomalo neumesno porediti ove junake, jer je činjenica da su kraljevski ratnici i potom komunistički borci delovali u različito vreme, a makar jedan od ciljeva kojima su težili bio je identičan – sloboda Jugoslavije.
Komunisti su, uprkos ovoj vremenskoj razlici, imali poprilične rezerve i otklon prema "starim junacima", ipak odabrali su da njihova Aleja narodnih heroja okružuje najsvetije mesto srpskih vojnika iz prethodnog rata.
Možda je to bila stvar prestiža, možda i neka vrsta istorijskog takmičenja ili pak želja da se pomire dva pokreta i izrazi vekovna težnja za slobodom ili je to bio razuman sled da junaci počivaju kraj junaka.
Sahranjivanje partizana koji su se istakli u borbama za oslobođenje počelo je na prostoru oko Spomen-kosturnice još 1944. godine. To su bile veoma važne ličnosti u Narodnooslobodilačkom ratu, iako nisu svi bili narodni heroji.
U prvo vreme ovo nije bila jasno formirana aleja, ali 1978. sprovedeno je njeno uređenje, po projektu arhitekte Nebojše Delje i inženjera Aleksandra Krstića. Međutim, ona tada nije okruživala spomen-kosturnicu, već se nalazila pokraj nje. Proširenje aleje je urađeno krajem devedesetih godina, to je bilo vreme kada nas je veliki broj istaknutih partizana, koji su doživeli starost.
Ovde je obavljena i jedna od najvećih sahrana u istoriji Beograda – Aleksandra Leke Rankovića.
Kako je to uobičajeno za aleje iz ovog perioda, spomenici su istovetni, naglašavajući jednakost, što je velikim delom u skladu s komunističkom ideologijom jednakosti. Ovu aleju ne treba mešati s Alejom velikana, predratnom alejom u kojoj počivaju važne ličnosti srpske istorije, kao ni sa Alejom zaslužnih građana, koja je formirana 1965. godine. Takođe, ova aleja je odvojena i od Aleje streljanih rodoljuba (Aleja boraca Narodnooslobodilačkog rata, odnosno Aleja žrtava okupatora 1941–1944), a koja se nalazi između Aleje velikana i Aleje zaslužnih građana.
(Telegraf.rs)