UPOZNAJTE BEOGRAD: Kako su proleteri od močvare napravili Novi Beograd (FOTO)

Samo u prve tri godine, kroz frontovske i omladinske radne brigade prošlo je oko 200.000 njegovih graditelja - rednjoškolaca, studenata, radnika i inžinjera iz svih krajeva Jugoslavije. Radilo se i danju i noću, bez tehnike - ručno je posipan pesak i mešan malter, a konjska zaprega prenosila je teži materijal

Priča o "gradu u gradu", koji su za malo manje od dve decenije, na nekadašnoj močvari, sagradili proleteri i mladi entuzijasti, postaje sve zanimljivija kako Novi Beograd postaje finansijski, kulturni i urbani "drugi centar" prestonice Srbije.

Godine 1512. selo Bežanija ima 32 kuće, a njihov broj već 1810. raste na 115. U to vreme stanovništvo Bežanije isključivo je srpsko, ali se, posle odlaska Turaka, za vreme Austrougarske, doseljavaju se i druge nacionalnosti - Nemci, Mađari i Hrvati.

Prvi urbanistički plan, koji predviđa da se Beograd proširi na levu obalu Save, nastaje 1923. godine, ali se zbog nedostatka sredstava i ljudstva, koje će inače močvarni teren pripremiti za gradnju, ovaj plan odlaže na neodređeno vreme. Godine 1924. Petar Kokotović otvora kafanu na Tošinom bunaru sa proročkom imenom "Novi Beograd". Deset godina kasnije, ovom planu dodaje se i ideja o gradnji novog mosta između Beograda i Zemuna, koji je 1929. godine administrativno pripojen gradu Beogradu.