Stari most na Neretvi srušen je pre 26 godina: Srbi su izbegli, a kako žive oni koji su ostali?

Most je sagrađen u vreme Sulejmana Veličanstvenog i važio je za najlepšu građevinu koju je svet tada video

Foto: Wikimedia Commons/Artblat.com/Racconish/YouTube / Emalivam Filojekel

Čuveni Stari most preko Neretve, koji je spajao istočnu i zapadnu obalu reke, srušen je na današnji dan pre 26 godina. Simbol grada, ali i čitave države, koji je sagrađen u vreme Otomanskog carstva u 16. veku, srušen je 1993. godine u muslimansko-hrvatskim sukobima u ratu. Srušila ga je hrvatska vojska (HVO), mada to nije dokazano. Kad su počeli mobilni telefoni, u starim Nokijama mogle su se naći sličice porušenog mosta uz potpis "pozdrav od HVO". 

Most je izgrađen između 1557. i 1566. godine na mestu starijeg drvenog mosta koji nije mogao zadovoljiti potrebe turske vojske. Viseći most je na krajevima bio pričvršćen za kule u kojima su se nalazili stražari, odnosno mostari koji su naplaćivali mostarinu.

Ovako je Mostar sa svojim Starim mostom izgledao 1913. godine. Fotografija Ogista Leona u sklopu projekta Alberta Kana "Arhivi planete". Foto: Wikimedia Commons/Artblat.com/Racconish

Izgradnja mosta trajala je punih devet godina, a onda je zablistao najlepši most za koji se do tada nije čulo. Čuveni turski putopisac Evlija Čelebija je 60-tih godina 17. stoleća zapisao: "Ja, mali rob i najmanji prošao i obišao sam do sada šesnaest carevina, ali ovako visoke ćuprije ne videh".

Kameni most je izgrađen u vreme Sulejmana Veličanstvenog, a graditelj je bio Mimar Hajrudin.

Osmanlije su na kopljima ograde Starog mosta po naređenju Ali-paše Rizvanbegovića stavljali odsečene srpske glave.

Stari most je svoju najveću slavu stekao u svom najtežem trenutku. Tog kobnog 9. novembra 1993. godine slika Starog mosta obišla je čitav svet. Prenos uživo preko CNN-a i drugih satelitskih TV kanala zauvek je ovekovečio najtragičniji trenutak: momente spektakularnog odbrojavanja kao i samu eksploziju i pad mosta u Neretvu.

Mediji su optužili jedinice hrvatskih snaga HVO za rušene mosta, što Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju nije dokazao. Ekspertska analiza (Janković, Sućeska, Šikanić) na suđenju generalu HVO Slobodanu Praljku je zastupala tezu da je most srušila Armija BiH podmetnutim eksplozivom kako bi događaj pripisala HVO.

U medijima se pojavio i navodni dokument Armijom BiH sa naredbom za rušenje mosta u propagandne svrhe. Do danas, međutim, niko iz HVO-a nije preuzeo odgovornost za rušenje mosta.

Obnova mosta nakon rata je trajala je sedam godina i koštala je 13,5 milona dolara od sredstava Svetske banke, donacija Turske, Italije, Holandije i Hrvatske.

Foto: Wikimedia/Mhare

Stari most i stara gradska jezgra Mostara 2005. godine službeno su uvršteni na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.

Stari-novi most je jedan od retkih mostova u svetu čiji luk ima polukružnu formu. Luk je dugačak tačno 30 metara. Most je visok 20 metara a širok 4,5. Kameni blokovi od kojih je sastavljen međusobno su povezani čeličnim sponama koje su zalivene olovom. Na kamenoj ploči na mostu upisana je godina završetka radova 944 po Hidžri, odnosno 1566. po savremenom kalendaru.

Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Stari most je deo većeg kompleksa kojeg čine i kule stražarnice s obe strane mosta. Legenda kaže da su u kulama stražarili "mostari", čuvari mosta, njih ukupno 160. Po mostarima je nazivano stanovništvo grada, a potom se i sam grad zakitio ovim imenom.

Mostar je danas veliki, moderan grad sa oko 100.000 stanovnika. Poznat je i kao Grad na Neretvi, a stalno zelena boja reke velika je atrakcija kao i samo most.

Grad je poznat i po junačkim skokovima sa Starog mosta u Neretvu, koji su ovekovečeni u brojnim filmovima i serijama.

Čuveni skokovi sa mosta Foto: Tanjug/AP

I dalje podeljen grad

Iako je rat odavno završen, Mostar i dalje važi za podeljen grad, a čuveni simbol kao da ne vrši onu svoju glavnu ulogu - spajanje ljudi.

Mostar je postao svojevrstan fenomen jer u celoj Evropi ne postoji više nijedan grad u kojem meštani ne mogu da biraju lokalnu vlast. Poslednji izbori održani su 2008. godine. I zbog toga je Mostar postao poznat kao "grad slučaj".

Grad je danas okrenut turizmu i Neretvi. Ali se leva i desna obala razlikuju i na jedan pogled. Zajednički su im tragovi rata koji se ne gube ni četvrt veka kasnije. I zajednička administracija - postoji jedna gradska kuća, odnosno Vijećnica, koja ne zaseda godinama. I jedan je gradonačelnik. Ljubo Bešlić izabran je 2004. godine, pa ponovo 2008. Od tada je na funkciji - bez izbora.

Kaže se da iz jedne u drugu polovinu grada prelaze uglavnom turisti, a da su šanse da se hrvatske i bošnjačke partije dogovore - ravne čudu.

Dok neki negiraju podeljenost, drugi priznaju da ona i dalje postoji.

Da li ste bili u Mostaru i kako vam se čini atmosfera u gradu toliko godina kasnije?

(A. M. / Telegraf.rs)