Orijentalni stršljen širi se Balkanom: Opasniji je od domaćeg, evo koja je sve područja već "osvojio"

Invazivni stršljen, koji se smatra opasnijim od domaćeg, proširio se priobalnim krajevima Hrvatske i Italije i došao je sve do Istre, pokazalo je novo istraživanje stručnjaka iz Zavoda za javno zdravlje Hrvatske.

Reč je o orijentalnom stršljenu (Vespa orientalis), čija su prirodna staništa Afrika, Bliski istok i južni Mediteran. Termofilan je, što znači da voli toplotu, i odlično se prilagođava urbanim sredinama.

Preporučujemo

Stručnjak za insekte u istarskom Nastavnom zavodu za javno zdravlje dr sc. Nediljko Landeka kaže da je poznat i po agresivnijem ponašanju u odnosu na domaće vrste i po izrazitoj otpornosti na promene životne sredine, piše Index.

"Takođe je poznat po tome što može da leti čak i u sumrak zahvaljujući posebnim fotoreceptorima koji mu omogućavaju orijentaciju pri slabom svetlu, što ga čini još opasnijim za ljude u naseljenim područjima jer je aktivan duže od domaćih vrsta", dodaje Landeka.

Budući da je termofilan, što znači da maticama odgovara toplota, odgovaraju mu ljudske nastambe u kojima može da pronađe topla mesta. Matica na jesen ide u hibernaciju da bi prespavala ostatak jeseni i zimu i probudila se u aprilu. Tada kreće u izgradnju nove kolonije i donosi na svet novu generaciju larvi. Ta nova generacija kasnije preuzima izgradnju gnezda i hranjenje larvi, dok matica polaže nova jaja. Početkom leta kolonija može da dostigne broj od nekoliko stotina jedinki, u povoljnim uslovima čak i do 1.000.

Landeka kaže da je veoma tolerantna na alkohol i da leti duže tokom dana od domaćeg stršljena.

"Žuta traka na abdomenu služi mu kao fotonaponska ćelija i daje mu dodatnu energiju. Zato je, za razliku od ostalih vespida koje su najaktivnije ujutro, najaktivniji popodne", objašnjava stručnjak.

U Hrvatskoj je bio udomaćen 1970-ih, kada su zabeleženi njegovi poslednji nalazi. Nakon toga je nestao na duže vreme, da bi se ove godine pojavio između Splita i Solina, ali i severnije u Istri, Sloveniji i severnoj Italiji.

Landeka kaže da su ga nedavno primetili kod Novigrada.

"Kako bismo što pre evidentirali njegov dolazak, organizovali smo prikupljanje podataka preko pčelara", priča Landeka, koji je ovih dana bio na terenu u izviđanjima.

"Podelili smo pčelarima slike na kojima se vidi kako izgleda. Ima karakteristične crvenkaste pruge, a na abdomenu, za razliku od domaćeg, ima žutu traku. Relativno se lako prepoznaje. Pokazalo se da su ga pčelari zabeležili kod Novigrada. Kod Kaštela, u jednom kamenolomu, slučajno ga je uvideo jedan naš entomolog, dr sc. Toni Koren", kaže Landeka.

Širi se Italijom i Slovenijom

Ta vrsta je 2018. godine stigla u tršćansku luku, verovatno sa nekim teretom, a od tada se beleži njeno širenje obalom.

Prema podacima italijanskog Nacionalnog instituta za zaštitu životne sredine (ISPRA), od 2021. redovno se prijavljuju novi nalazi na području Furlanije-Julijske krajine, u Liguriji i u Venetu.

Već 2022. stigao je i u Sloveniju, gde su zabeleženi primerci kod Kopra.

Pokušaće da ga suzbiju

Landeka kaže da su pojačali praćenje uz granicu kako bi utvrdili hoće li u Hrvatsku stići prirodnim širenjem ili transportom.

"Ovih dana postavili smo klopke dok je još toplo, pre zime. Kada nastupe hladnoće, preživeće samo oplođene matice, dok sve ostale jedinke uginu. Nastojimo da otkrijemo gde se proširio kako bismo za narednu godinu napravili plan za suzbijanje, odnosno za sprečavanje njegovog daljeg širenja, ako je to moguće", pojasnio je Landeka.

Obožava urbana područja

Ističe da su Italijani takođe utvrdili njegovo širenje u severne krajeve, najverovatnije zbog klimatskih promena.

"Pre je bio zabeležen na Siciliji i u Kalabriji. Ali već ga ima i u Laciju. Njihovi stručnjaci utvrdili su da obožava urbana područja, što povećava mogućnost kontakta sa ljudima i rizik uboda. Italijani opisuju da voli deponije i kontejnere u kojima nalazi dovoljno hrane. Izgleda da mu je to nova niša", kaže Landeka.

Alergični moraju baš da se paze

Ističe da sama prisutnost nove vrste koja osvaja nova područja podrazumeva da se radi o invazivnoj vrsti koja predstavlja opasnost za ekološki sistem, ali i javnozdravstveni problem.

"Nedavno smo imali slučaj čoveka koji je umro od uboda stršljena. Ako imamo nove vrste u urbanim područjima, to podrazumeva da se alergični ljudi moraju posebno paziti jer je rizik povećan", upozorava stručnjak za Index.

Uništava zajednice pčela

Orijentalni stršljen predstavlja opasnost i za pčele. Landeka kaže da pčelari ove godine beleže povećanu prisutnost stršljena i osa u pčelinjacima.

"Oni ometaju pčele, oduzimaju im hranu i ubijaju ih jer svoje larve moraju hraniti proteinskom hranom. Inače se odrasle jedinke obično hrane nektarom, odnosno ugljenim hidratima. Pčelinjaci su im stoga izvor hrane, kako za njih, tako i za njihove larve", kaže Landeka.

Orijentalni stršljen ima snažne mandibule - vilice kojima lako ubija pčele i druge insekte. Poznat je po tome što napada ulaz u košnice, gde čeka da pčele izlete kako bi ih presreo. U Izraelu i Egiptu, gde je raširen, zabeleženi su dramatični kolapsi celih pčelinjih zajednica pod njegovim pritiskom, što očekivano izaziva zabrinutost među hrvatskim pčelarima.

(Telegraf.rs)