Sve će biti gotovo za 15 sekundi: Evo kako će izgledati rušenje zgrade Vjesnika koja je nastradala u požaru

Otprilike 15 sekundi. Toliko će trebati Vjesniku da nestane sa zagrebačke vizure nakon što stručnjaci odrade svoj posao. O rušenju govorimo, naravno, i to miniranjem, koje je najizglednija opcija za zgradu, kako je juče objasnio ministar građevinarstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić. Sama odluka o rušenju, rekao je ministar, donosiće se u narednih nekoliko dana, a pre toga mora se napraviti projekat uklanjanja zgrade, piše Večernji list.

"Imamo svu dokumentaciju, projekat će napraviti stručnjaci u maksimalno dve do tri nedelje, te nakon toga sledi ugovor sa izvođačem i uklanjanje", kazao je Bačić, koji bi bio "jako zadovoljan da samo rušenje Vjesnika bude već u decembru". Govorilo se o šest meseci, istakao je, ali sve bi moglo ići dosta brže.

Preporučujemo

Priprema li se već za Vjesnik, ekipa Večernjeg pitala je dipl. ing. Marija Dobrilovića sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, čoveka koji je radio projekat i za rušenje dimnjaka ciglane na zagrebačkom Črnomercu nakon potresa.

"Mentalno da, ali tehnički još ne", kaže Dobrilović, a odmah sledi pitanje hoće li rušenje Vjesnika izgledati slično kao i dimnjaka visokih 50, odnosno 60 metara.

Mnogo faktora

"U rušenju miniranjem svaki je objekat jedinstven jer se svaki, naravno, ruši samo jednom. Kako će samo rušenje izgledati, zavisi od visine objekta, tlocrta, rasporeda prostornog volumena, armiranosti, okolnog prostora u koji može pasti, od onoga što se u konstrukciji može slomiti, mnogo je tu faktora", objašnjava on, a na pitanje može li nešto poći po zlu čak i ako se sve detaljno unapred izračuna, odgovara poređenjem sa saobraćajem.

"Kad se vozimo, poštujemo sva saobraćajna pravila, ali opet se može dogoditi određena situacija. Faktor sigurnosti uvek je prisutan, posebno kada ne postoji dovoljno informacija. Dodatni je aspekt kod Vjesnika to što je objekat oštećen, čujemo šta statičari govore o 25 odsto nosivosti, pa ćemo konačnu odluku kao mineri doneti tek kad uđemo u zgradu", kaže Dobrilović. Upitan je i da li je optimistična procena da bi se moglo rušiti već u decembru.

"Dva su kanala ključna kod procene vremena. Jedan je administrativno-upravni, koji podrazumeva sve papire, dokumentacije, saglasnosti, vođenje projekta, i to je deo u kojem Ministarstvo daje podršku. Drugi je tehničko-beybednosni, to je kad se odluči kako će se rušiti, ali tu je onda još niz mera koje se odnose na zaštitu okolnog prostora, informisanje javnosti, treba postaviti tehničke barijere...", objašnjava Dobrilović, koji još ne zna kada će stručnjaci sa Rudarskog fakulteta moći ući u zgradu kako bi počeli izračune. A koliko kilograma eksploziva će postavljati? Na ciglani je bilo 35 kilograma, dok se na katedralu, kad se minirao severni toranj nakon potresa, stavilo 48 grama eksploziva pentrita.

"Teško je u ovom trenutku reći količinu eksploziva jer ne znamo kompletnu situaciju, ali to će verovatno biti nešto između nekoliko desetina i stotina kilograma, ne ide se tu na velike količine, neće sigurno biti, recimo, u tonama", kaže Dobrilović.

"Eksploziv će se postavljati u bušotine u statički nosivim objektima, zapravo rušite 'noge' objektu. Nakon takve eksplozije on se složi kao ruševina. Vjesnik je betonski objekat pa će malo drugačije pasti nego, recimo, dimnjaci na Črnomercu koji su bili cigleni, ali rušenje će izgledati slično", objašnjava stručnjak.

Koliko slično i da li je možda njega neko kontaktirao u vezi sa Vjesnikom, upitali su i Božidara Kočeta, direktora firme Geotehnika iz Varaždina, koja je rušila spominjane dimnjake ciglane.

"Niko nas još nije zvao, a situacija će svakako biti nešto drugačija od one na Črnomercu. Prvo je, naravno, odluka investitora o tome šta želi sa zgradom, nakon toga dolaze projektanti pa tek onda mi, ali na Črnomercu je rizik za okolni prostor bio minimalan. Azbestne panele smo maknuli kako se njihova prašina ne bi širila, a bilo je i poprilično prostora. Da je dimnjak i pao 'krivo', pao bi na deo građevine koji je izvan pogona. Vjesnik prostora baš i nema, a i sama zgrada je nagorela, što znači da je prilikom rušenja u tlocrt dovoljan samo jedan zdravi zid da se zgrada zarotira. Eventualno bi se moglo računati da padne na Slavonsku, ali onda treba predvideti i oštećenje na uličnoj konstrukciji. Takođe, na Črnomercu je bila cigla, ovde je beton, što znači drugačije pripremne radove", objašnjava Kočet pa dodaje da se "sve da uraditi", pitanje je samo cene i ko je spreman na rizik. Jer, objašnjava, u svim radovima miniranja u Hrvatskoj odgovornost ne snosi projektant, sve je na teret izvođača radova.

"Mogu pretpostaviti da će kod Vjesnika biti dosta više pripremnih radova. Verovatno će trebati odlučiti i koji se deo miče mehanički, a koji deo minama", kaže direktor Geotehnike. Naravno, u vreme rušenja sav saobraćaj oko Vjesnika biće zaustavljen, a zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević juče se osvrnuo na kolaps koji tamo traje od požara. Ceo prošli nedeljni ciklus, rekao je, Grad je radio na saobraćajnoj alternativi za raskrsnicu Slavonske i Savske ceste.

"Radovi idu prema planu i očekujem da ćemo do kraja nedelje imati to premošćavanje, odnosno proširenje za još dva traka severnog kolovoza Slavonske kako bismo imali po dva traka u smeru istoka i zapada. To će olakšati stanje, ali neće potpuno zameniti podvožnjak na Slavonskoj. Propusnost će biti za trećinu manja", rekao je Tomašević.

A može li se bez uviđaja, koji, koliko je poznato, još nije ni počeo, znati šta je uzrok požara koji je progutao Vjesnikov neboder, jedno je od pitanja koje za sada ostaje bez odgovora. Kao što bez odgovora ostaje i pitanje da li će tog uviđaja uopšte i biti, s obzirom na to da je zgrada, prema mišljenju stručnjaka, opasna.

Nadalje, proteklih dana područjem su prošli vatrogasci, statičari i protivpotresni stručnjaci pa se postavlja i pitanje eventualne kontaminiranosti lica mesta. Što nije nebitno ako se dokazi eventualno nađeni na požarištu žele upariti s osumnjičenima. A njih su za sada dvojica, radi se o 18-godišnjacima koje se sumnjiči da su izazvali požar te su krajem prošlog nedeljnog ciklusa završili u Remetincu zbog opasnosti od ponavljanja dela. Šta bi eventualno neobavljanje uviđaja moglo značiti za kriminalističko istraživanje slučaja, iz zagrebačke policije nisu odgovorili.

Šta s uviđajem?

Željko Cvrtila, kriminalista i stručnjak za bezbednost, kaže da su uviđaji požara složeni jer većinu dokaza proguta vatra.

"Uzrok požara trebalo bi utvrditi veštačenjem jer svaki požar ima svoju tačku paljenja. Da bi se znao uzrok, potrebno je utvrditi kakav je materijal goreo, kako se vatra proširila, kako se kretala... Do tih podataka obično se dođe nakon što veštaci za požare izađu na uviđaj. Ovde, koliko shvatam, uviđaja za sada nema, što bi eventualno mogao biti problem u smislu utvrđivanja nečije krivične odgovornosti ako istraga bude okončana podizanjem optužnice", kaže Cvrtila. Dodaje da se katkad uviđaj i ne mora raditi jer ima krivičnih dela koja to ne iziskuju. U tom slučaju, rezultati kriminalističkog istraživanja zavise o personalnim dokazima, snimcima video-nadzora...

"Kada radite uviđaj na požarištu, pokušavate da nađete neki trag koji se može povezati s osumnjičenima. Ali obično je malo verovatno da možete naći, recimo, nečiji DNK jer vatra uništava sve dokaze. Meni se čini da je oko Vjesnika, ako se uviđaj i provede, upitno hoće li se nešto što se eventualno nađe moći upariti sa osumnjičenima", kaže Cvrtila.

Bez odgovora ostaje i pitanje koja je firma za obrzbeđenje bila angažovana na čuvanju zgrade i kako su joj promakle grupe mladih koji su u Vjesnik navodno dolazili više puta proteklih meseci.

(Telegraf.rs)