Ustavni sud ukinuo zabranu simbola Armije RBiH u Republici Srpskoj: Oboren i veto Željke Cvijanović

Vreme čitanja: oko 1 min.
Foto: Shutterstock

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo predviđeno kažnjavanje javnog isticanja, prikazivanja i korišćenja simbola i obeležja kojima se promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine, piše Avaz.ba.

Sud je ocenio da Narodna skupština Republike Srpske nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike BiH, čiji je kontinuitet priznat Ustavom Bosne i Hercegovine.

U obrazloženju odluke navedeno je da vojno nasleđe i identitet Armije RBiH predstavljaju deo Oružanih snaga BiH, zajedno sa pripadajućim obeležjima, čija je upotreba uređena propisima i odlukama nadležnih institucija na nivou države.

Na istoj sednici Ustavni sud BiH ukinuo je i izjavu članice Predsedništva BiH Željke Cvijanović o navodnoj ugroženosti vitalnih interesa Republike Srpske, kao i odluku Narodne skupštine RS kojom je ta izjava potvrđena.

Cvijanović se prethodno usprotivila odluci Predsedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je doneta bez konsenzusa.

Foto: Tanjug/AP

Ustavni sud utvrdio je da izjava Cvijanović i odluka Narodne skupštine RS nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je stavio van snage u celosti. To znači da odluka Predsedništva o imenovanju članova Komisije ostaje na pravnoj snazi.

Odluka i o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa

Ustavni sud razmatrao je i zahtev člana Predsedništva BiH Željka Komšića, kojim su osporena pojedina ustavna rešenja o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa u entitetima, uključujući i položaj pripadnika kategorije "Ostalih" u tom sistemu.

Sud je zaključio da osporene odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske nisu u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, niti sa relevantnim međunarodnim konvencijama.

U obrazloženju je istaknuto da zaštita vitalnog nacionalnog interesa ne predstavlja individualno pravo, već ustavni mehanizam namenjen zaštiti konstitutivnih naroda.

Takođe je navedeno da eventualne promene postojećeg sistema spadaju u nadležnost ustavnog zakonodavca, a ne Ustavnog suda.

Ove odluke donete su na plenarnoj sednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. novembra.

(Telegraf.rs)