CRNOGORCI IZVINITE, ali ovo je DOKAZ da ste svi Srbi! (FOTO)

“Zakon o narodnijem školama u Crnoj Gori” iz 1911. godine učio je Crnogorce da govore srpski jezik, kao i srpsku istoriju, evo šta ih je još podučavao

Iako danas na prostoru Balkana, posle velikog broja ratova, bujanja nacionalnosti i sukoba postoje velike podele između naroda različitih nacionalnosti i vere, “Zakon o narodnijem školama u Crnoj Gori” iz 1911. godine učio je decu da se svih 30.000 ljudi, koliko ih je u to vreme živelo na brdovitom predelu Crne Gore, iako različiti, ne razlikuju mnogo po svom poreklu, “jer su svi Srbi”, kao i da se u školama govori "srpski jezik", kao i "srpska istorija"!

Podsećamo da se srpstvo u Crnoj Gori, odnosno, svest da Crnogorci pripadaju srpskom narodu, javlja u 18. veku, kad vladike iz dinastije Petrović Njegoš počinju da za svoju političku ideju traže uporište u mitskom nasleđu koje je uglavnom baštinila Srpska pravoslavna crkva.

Srpska svest u Crnoj Gori nesumnjivo nije bila pojava koju su crnogorski vladari iz porodice Petrović-Njegoš zatekli utemeljenom i snažnom u crnogorskom društvu, već je bila pojava koju su oni sami razvijali i učvršćivali.

Naprotiv, srpska svest u Crnoj Gori izvorni je crnogorski proizvod, ali se ne može sporiti da su za njeno snaženje uveliko zaslužni i neki spoljni faktori.

Zakon o narodnijem školama u Crnoj Gori iz 1911. godine koji je potpisao lično kralj Nikola I Petrović u svom prvom članu kaže:

"Zadatak je narodnijema školama, da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život, a naročito da šire prosvjetu i srpsku pismenost u narodu".

u zakonu se dalje navodi:

"U osnovnoj školi uče se ovi predmeti: 1., nauka hrišćanska; 2., srpska istorija; 3., srpski jezik; 4., crkveno-slovensko čitanje; 5., crtanje i lijepo pisanje; 6., pjevanje (svjetovno i crkveno); 7., gimnastika i dječije igre; 8., zemljopis, 9., poznavanje prirode; 10., poljska i domaća privreda; 11., osnovi higijene; 12., računica i geometrijski oblici; 13., ručni rad sa domaćim gazdinstvom (po mogućstvu)".

(D. Z.)