ISPRAVKA: Nije istina da je sudija priznao da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića za genocid u Srebrenici

Ori je predsedavao većem koje je u prvostepenom postupku osudilo Mladića na doživotni zatvor

NAPOMENA: Portal Telegraf.rs objavio je 4. februara 2018. godine tekst sa naslovom "Skandal u Hagu: Sudija priznao da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića za genocid u Srebrenici", koji je portal Raskrinkavanje.ba ocenio kao prenošenje lažnih vesti i klikbejt, s obzirom na to da je u članku bilo objašnjeno da je izjavu dao saradnik Haškog suda, a ne sudija, kako se tvrdi u naslovu.

Naime, u tekstu se navelo da nije bilo sastanka vojnog vrha RS na kojem je dogovoreno izvršenje krivičnog dela u Srebrenici, ni pisane odluke o tome, niti se to moglo videti iz sastanaka o kojima postoje beleške, a ceo tekst pozvao se na izjavu  Jonas Nilsena, glavnog pomoćnika sudije Haškog tribunala Alfonsa Orija, na predavanju održanom u sredu u Hagu. Ta izjava je, pokazala je analiza portala Raskrinkavanje.ba, izvučena iz konteksta i manipulativno je prenesena. 

Preporučujemo

Portal Rakrinkavanje.ba je ocenio da su delovi izjava Jonasa Nilsona, saradnika sudije Haškog tribunala Alfonsa Oria, o nedostatku pisanog traga sa sastanka na kojem je odlučeno o sudbini muškaraca zarobljenih u Srebrenici izvučeni iz konteksta i manipulativno protumačeni kao priznanje da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića.

Portal Telegraf.rs je nakon analize portala Raskrinkavanje.ba, koji je ove navode ocenio kao manipulisanje činjenicama i netačne, izmenio tekst.

Tužilaštvo u Hagu: Rok za žalbu na presudu Mladiću predug

Objavljena "Top lista haških lobista", na njemu DS, Čedomir Jovanović, Vuk Drašković...

U tekstu koji je Telegraf objavio netačno se navodilo da su komandanta Vojske RS generala Ratka Mladića proglasili krivim i za genocid u Srebrenici "iako Orijev pomoćnik javno priznaje da sud nije imao za to nikakvih dokaza". Ta citirana izjava je izvučena iz celog konteksta i dalje rečenice, odnosno izjave, nisu navedene.

Šta je istina?

Istina je da je Jonas Nilson 31. januara 2018. godine održao predavanje “Suđenje Mladiću - pogled iznutra“ u okviru serije predavanja o supranacionalnom krivičnom pravu, koju je organizovao Institut T.M.C. Asser iz Haaga.

Tokom predavanja predstavio je predmet protiv Mladića i govorio o pravnim aspektima presude i novinama koje je donijela u oblasti međunarodnog krivičnog prava.

Deo predavanja iz kojeg su izdvojene Nilsonove izjave odnosio se na segment pitanja i odgovora s publikom, a ne na unapred pripremljenu prezentaciju. Njegove su izjave izvučene iz konteksta i manipulativno predstavljene.

Odgovori na osnovu kojih su u medijima konstruisane tvrdnje da je Nilson “priznao” kako je Mladić osuđen bez dokaza odnosili su se, konkretno, na pitanje o načinu dokazivanja genocidne namjere optuženog nezavisno od predmeta “Krstić” te na pitanje ko je izdao naredbu za pogubljenja u Srebrenici. Pojedini Nilsonovi odgovori na pitanja i potpitanja iz publike bili su manje precizni nego što bi to bio slučaj u formalnom izlaganju te su uključivali uobičajene pojave u konverzacijskom govoru kao što su ponavljanje riječi, započete pa zatim promenjene formulacije, korištenje “poštapalica” i slično.

Upravo je takva neformalnost omogućila da se delovi Nilsonovih odgovora izdvoje iz konteksta i predstave kao navodno priznanje o nedostatku dokaza protiv Mladića.

Nilsonove reči mogu se čuti od 44. minuta predavanja. U segmentu snimka označenom nazivom “Ko je naredio pogubljenja”, Nilson je odgovarao na pitanje iz publike o tome ko je naredio ubistva u Srebrenici.

Iako se u jednom trenutku može čuti da Nilson izgovara da “nije bilo sastanka” na kojem je dogovoreno izvršenje genocida, iz nastavka njegovog izlaganja jasno je da se radilo o nedovršenoj misli koju je zatim nastavio pojasnivši da nije bilo materijalnih dokaza o sastanku, ali je njegovo održavanje dokazano na druge načine, to jest izjavama svedoka i praćenjem događaja koji su usledili.

Bez obzira na nespretno izražavanje na nekim mestima, Nilson ni u jednom trenutku nije "priznao da nije bilo dokaza za presudu" za genocid Ratku Mladiću niti je na bilo koji način osporavao meritum presuda Haškog tribunala, što je potvrdio i u odgovoru za Raskrinkavanje.

Upitan za komentar ovih medijskih navoda, Nilson je kratko napisao: “Nemam komentara. Presude u ovom predmetu, koje su doneli MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS), kao i prezentacija u Institutu Asser, govore same za sebe”.

Šta je utvrdio sud u procesu protiv Ratka Mladića?

Mladić je 2017. godine presudom Pretresnog veća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglašen krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor. U sažetku presude Pretresnog veća MKSJ navedeno je kako je Pretresno vijeće utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), čiji je osnovni cilj bio eliminisanje Bošnjaka iz Srebrenice ubijanjem muškaraca i dečaka te prisilnim uklanjanjem žena, male dece i dela starijih muškaraca. Utvrđivanje UZP-a i genocida kao načina za njegovo provođenje urađeno je na osnovu dokaza i saslušanja svedoka, a ne na osnovu pretpostavki, kako se tvrdi u analiziranim člancima.

U danima pre ulaska Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenicu 11. jula 1995, zajednički cilj obuhvatao je progon i prisilno premještanje stanovništva, a najkasnije do ranog jutra 12. jula genocid, istrebljenje i ubistva postali su sredstva za njegovo ostvarivanje. Zločine su uglavnom izvršavale jedinice VRS-a i MUP-a, koje su učesnici u UZP-u koristili za ostvarivanje zajedničkog cilja. Sud je utvrdio da je Ratko Mladić značajno doprinio ostvarivanju tog cilja. Tokom i nakon operacije izdavao je naređenja jedinicama VRS-a i MUP-a, kojima je komandovao i koje je kontrolisao, naredio razdvajanje bošnjačkih muškaraca od žena, dece i starijih u Potočarima te prisustvovao tom razdvajanju.

Pri utvrđivanju Mladićeve namere, Sud je razmatrao njegove postupke i izjave tokom zauzimanja enklave, uključujući sastanke u Hotelu “Fontana” u Bratuncu, razdvajanje stanovništva, postupanje prema zarobljenicima i njegove ranije izjave o osveti Bošnjacima iz Srebrenice.

(Telegraf.rs)