Koliko su uopšte zdravi domaći sokovi, džemovi i slatka kupljeni od poljoprivrednika (FOTO)

Što se tiče prskanja voća- svi prskaju, moraju da bi imali šta da uberu. Tu nema izbora

Sve je više onih koji zimnicu, slatko, sokove i sirupe kupuju isključivo od seoskih proizvođača kako bi se i zimi što zdravije hranili. Ali, voće koje jedemo prska se od sedam do 24 puta u toku proizvodnje. Ispostavlja se da to i nije najveći problem.

Daćete mi smajli, cvet i ukiseljeno grožđe: Šumadinka Ana spremila 8.000 tegli zimnice, a svaka je umetnost za sebe! (FOTO)

Kada se sve ima u vidu, mnogi se zapitaju ima li svrhe trud oko izbora zdrave hrane. Šumadijski voćar, koji je i proizvođač slatke zimnice, kaže za Telegraf da je danas teško odgovoriti na pitanje šta je zdravo.

Tretiranje voća različitim preparatima je neophodno jer bi u suprotnom propali čitavi voćnjaci, kaže voćar.

- Moje gazdinstvo ima svog zaštitara, inženjera zaštite bilja, i slušamo njegove savete. Svaka njiva ima svoju "ličnu kartu", zna se čime je tretirana. Prskamo samo čime je dozvoljeno, koliko i kada treba, poštujemo vreme karence, ništa ne beremo pre nego što treba, ali ja ne znam šta je u preparatima koje koristimo mada sve kupujem legalno. Mi voćari koji poštujemo pravila ništa tu nismo krivi, ništa ne možemo da promenimo - kaže voćar iz Topole kod Kragujevca.

On objašnjava da, u skladu sa dozvoljenim, višnje i šljive prska sedam puta, jabuke do 24 puta, a ostalo voće 10 do 12 puta. Ne predstavlja se imenom jer kaže da bi time oterao kupce, a većina njih ne zna da svi prskaju voće ovoliko puta.

- Kupci često ne razumeju da zdravstvena ispravnost hrane ne zavisi samo od toga koliko se puta prska, nego i od toga da li se poštuje vreme karence i čime se prska. Malo ko prska više nego što mora, jer su i ti preparati skupi. Što se tiče karence, ona je deklarisana na preparatu. To je period nakon tretmana koji je potreban da prođe da bi se voće moglo smatrati bezbednim za upotrebu.

- To ne znači da u njemu i dalje nema ostataka pesticida, već su oni u okviru zakonom propisane granice za bezbednu upotrebu. Ipak, svojim sam očima video kako komšija grožđe prska dva dana pre nego što će ga brati i prodavati. I treći problem - čime se prska. Treba koristiti samo dozvoljena sredstva, mada ima i onih koji kupuju pesticide koji na tržiše stižu nelegalnim putevima i dosta su jeftiniji - kaže voćar iz Topole.

Upitan da li ima svrhe svojoj deci kupovati domaću zimnicu od poljoprivrednih proizvođača, ovaj poljoprivrednik kaže - da, ako tom proizvođaču verujete.

- Verujete u smislu da ne koristi preparate sa crnog tržišta i poštuje vreme karence. Što se tiče prskanja voća- svi prskaju, moraju da bi imali šta da uberu, a vi šta da jedete. Tu nema izbora. Druga vam je opcija da sami uzgajate ono što jedete - kaže sagovornik Telegrafa, voćar i proizvođač džemova, slatka i sokova.

(M. R.)