Ljubitelji nakita u Narodnom muzeju: Ogrlice i prstenje kakvi su izrađivani u trećem veku nose se i danas (FOTO)

Da nije navedeno, da li biste mogli da pretpostavite kada je nakit na fotografijama izrađen?

Nakit nastao u trećem veku, onaj načinjen u 13. i ovaj koji se danas može pazariti u prodavnicama toliko su slični da bi samo stručnjak mogao znati koji je star par meseci, a koji 18 vekova.

Neverovatno je da skoro svaki komad antičkog nakita kao da je danas pravljen, mogao bi i sada da se nosi. Slično je i sa većinom nakita nastalog u kasnijim vekovima.

Nad ovim će se zamisliti svako ko poseti Narodni muzej u Beogradu i pogleda izložene arheološke zbirke. Mora se zapitati- ako je neko znao zlatni lanac da "isplete" tako u trećem veku, šta smo radili još 18 vekova? I danas se takvi komadi prodaju.

Posle nekoliko dana redova, nema više gužvi ispred Narodnog muzeja: Trajale su dok su karte bile "za dž", a mi smo ušli unutra i saznali važne stvari (FOTO) (VIDEO)

RIMSKI NAKIT

U Narodnom muzeju u Beogradu predstavljen je deo arheološke zbirke rimskog nakita iz trećeg i četvrtog veka, otkrivenog na teritoriji cele Srbije. Tu su ogrlice, medaljoni, prstenje, i svaki komad ovog nakita i danas je aktuelan. U rimsko doba nakit bio veoma cenjena i retka dragocenost.

Obično je nosio veoma lične i intimne poruke, često inspirisane filozofskim idejama, objašnjavaju stručnjaci. Pravo da nosi nakit imala je samo civilna i vojna elita, koja je i na taj način javnosti pokazivala svoj društveni status, obrazovanje i stečene zasluge.

NAKIT 12. I 13. VEKA

Nakit iz 12. i 13. veka opet može da se nosi i danas, a vrlo slične komade viđamo kod lokalnih juvelira. Onaj izložen u Narodnom muzeju pronađen je na arheološkim nalazištima u Starom Kostolcu, Beloj Crkvi, Krupnju, na srpskom groblju nedaleko od Požarevca, korišćenom pre 10 vekova. Tokom 12. i 13. veka u Srbiji su izrađivane vrlo specifične naušnice.

- Omiljene tipove predstavljaju različite varijante naušnica sa kolencima i naušnica sa jednom jagodom, loptastom ili bikoničnom. Pravljene su od srebra i bronze. Složenije i bogatije ukrašene primerke predstavljaju takozvane naroskane naušnice, kao i naušnice sa tri jednake jagode. U oblastima koje su duže ostale pod vizantijskom vlašću, brojne su narukvice, metalne i staklene kakvih u zapadnim krajevima uopšte nema- navedeno je u natpisu kraj izloženih eksponata.

Negovanje kulta nakita počinje na Nemanjinom dvoru, ali raskoš i sjaj skupocenog nakita, umetnički obrađenog, odigrava se za vreme vladavine Stefana Prvovenčanog.

Najveći procvat specifične lepote u izradi nakita od zlata, srebra i dragog kamenja, po pisanim izvorima, opisan je na srpskom dvoru 13. veka pod kraljem Milutinom. U to doba filigran je bila najrasprostranjenija tehnika u umetničkoj obradi srebra i zlata.

NAKIT 14. I 15. VEKA

Nakit iz 14. i 15. veka je već nešto za čim bi većina žena danas duboko uzdahnula. Bledih kopija ovakvih komada pune su nam prodavnice srebra. I deluje neverovatno da je ovako nešto postojalo pre šest vekova. Ili mi nismo mogli ništa originalnije da smislimo za tih šest vekova?

Prema podacima Narodnog muzeja sve do 13. veka mnoge delatnosti odvijale su se u okvirima kućne radinosti. Proces izdvajanja zanata od kućne radinosti započet je u drugoj polovini 13. veka. Tako je bilo i sa izradom nakita. Daleki 14. vek doneo je naušnice čudesne lepote.

- Oblici naušnica poznog srednjeg veka, krupne forme i plemenite tehnike, pokazuju uvek prisutnu balkansku osobinu modifikovanja vizantijskih oblika (najčešće su u pitanju nasleđene antičke forme) koji su u živom trgovačkom i kulturnom spoju sa Zapadom pretvarani u osobena i nova ostvarenja.

Srazmerno veliki broj sačuvanih primera odlikuje velika tipološka raznovrsnost, upotreba visoko razvijene tehnike ukrašavanja i skupocenih materijala. Smatra se da su, kao i druge vrste nakita, naušnice ovog doba većinom proizvod domaćih majstora- navedeno je u pojašnjanju muzejske postavke.

Da nije navedeno, da li biste mogli da pretpostavite kada je nakit na fotografijama izrađen?

VIDEO: Da li ima gužve u Narodnom muzeju

(M.R.)