S crnim panterom oči u oči: Situacija gotovo nemoguća u prirodi, ali šta ako vam se dogodi?

"To je životinja koja ima jedan veoma tajnoviti način života"

"Mačka se ne hvata za rep, a leopardu ljudi nisu na meniju", ovako je veterinar Beo Zoo Vrta Kristijan Ovari objasnio kako postupiti u situaciji da se sa crnim panterom (koji je, zapravo, leopard) susretnemo oči u oči. Ali, takva situacija gotovo da je nemoguća, jer panter vešto utekne kada vidi ljude i vreba samo sitnije životinje od sebe.

Šta ako se, ipak, desi?

"Ne treba da glumimo junaka, mačka se ne hvata za rep. Što će reći - ako mi izbegavamo konflikt, leopard će ga svakako izbegavati. Ne okretati leđa, ne gubiti ga iz vidokruga, ali se udaljiti odatle. Prva najbitnija stvar, kada je ugledamo, pozvati policiju da bi ona mogla adekvatno da reaguje i naredbom naredi koji organ će dalje da se bavi s tim. Za divlje životinje postoje specijalizovani veterinari koji rade u Zoološkom vrtu i koji će najbolje da se adresiraju tom problemu, imaju najviše iskustva", ispričao je Ovari za Tanjug.

Crni panter ne napada čoveka kao plen, živi tajnovito i teško da možemo da budemo svesni da je blizu.

"Panika nikad nije dobar saputnik, drugar, a još manje gospodar, u celoj situaciji ne smemo paničiti. Primarno moramo razumeti da toj životinji čovek nije plen, ona se hrani prvenstveno sitnijim životinjama od sebe: zečevi, fazani, možda srneća divljač, odbegli kućni ljubimci, ali nikako nisu ljudi na meniju. To je životinja koja ima jedan veoma tajnoviti način života. To znači da ona neće samo tako da se pojavi, ona se skriva, imali smo prilike da vidimo pre neki dan, kada su je registrovali u bani Junaković, sa kojom lakoćom je ona uspela da se zavuče u neko šiblje i rastinje i da nestane iz vidoruga tako da ni termo kamere nisu uspele da je nađu. Znači, pogotovo joj to crno kamuflažno krzno pomogne u situaciji", kazao je Ovari.

Sudbina životinje, ako bude uhvaćena, biće u tom trenutku sedacija.

"Kada ekipa bude jednog trenutka izašla na teren najbezbolnije i najbezbednije je životinju sedirati, to veterinari znaju kako uraditi na jedan bezbedan način, da bi se ona uspavala i bezbedno posle toga sakupila. Definitivno će biti privremeno smeštena u neki Zoološki vrt, a možda na duže staze da se izveze u neko prihvatilište za divlje životinje koje je specijalizovano za velike mačke, da se ona na kraju tu smesti trajno, kao što je bio slučaj s medvedima koji su otišli u Bugarsku i majmunima koji su otišlu u Španiju", dodaje Ovari.

Upozorava i da leopard nije birao da bude u prirodi u Srbiji, već se tu našao ljudskom greškom.

"To nije životinja koja je iz zbirke Zooloških vrtova i to je jako veliki problem, jer je to u svetlu svega onoga što se nedavno izdešavalo: onaj lav što je zaplenjen u Subotici, pa je dospeo u Zoološki vrt na Paliću. Znači da se tu radi o krijumčarenju divljih životinja i da je na opštu žalost to jedno neodgovorno, ilegalno držanje životinja i verovatno je posredstvom toga i ova životinja dospela u prirodu, tamo gde joj trenutno nije mesto", kazao je Ovari.

Leopard kao kuna

"To je kao i sa kunama koje prosto žive kod nas u poktrovlju, nismo ih ni svesni, a zapravo su vrlo korisne, love pacove i druge životinje. I ova životinja je tu negde i hrani se drugim životinjama, a da mi ne znamo za njeno postojanje i ne treba paničiti", kazao je Ovari.

Video: Građani Apatina o strahu i strepnji zbog odbeglog pantera

(Telegraf.rs)