Danas je sveti Simeon Mirotočivi: Običaji kažu da bi trebalo da se pomolite za ove stvari

Vreme čitanja: oko 2 min.

Sveti Simeon Mirotočivi se proslavlja isto kao i sve druge krsne slave - slavski kolač, koljivo i vino, i osveštanjem koje obavlja sveštenik

Stefan Nemanja - Sveti Simeon / Foto: Wikimedia/Unknown Serbian painter

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Mirotočivog, čije je svetovno ime pre nego što se zamonašio bilo Stefan Nemanja. Osnivač srpske srpske vladarske loze - dinastije Nemanjića, umro je na današnji dan 1199. godine u Hilandaru.

Uspeo je da proširi tadašnju srpsku državu i aktivno se borio protiv bogumila. Kada se zamonašio, otišao je u manastir Vatoped, na Svetoj gori, kod svog sina, tada monaha Save. Zajedno su obnovili manastir Hilandar, koji su dobili od vizantijskog cara.

Loza koju su zasadili postoji i dan-danas, a narod veruje da zrno ovog grožđa iz Hilandara uz post i molitve Svetom Simeonu pomaže nerotkinjama da dobiju potomstvo.

Simeon je u njemu poživeo samo sedam meseci. Sava je preneo njegove posmrtne ostatke 1208. godine u Rašku, da bi nad njima izmirio svoju stariju braću Stefana i Vukana koji su se borili za vlast. Mošti su mu pohranjene u Studenici, njegovoj zadužbini.

Stefan Nemanja je podigao i crkve i manastire Đurđevi Stupovi, Bogorodičin manastir i manastir Svetog Nikole kod Kuršumlije.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog u nizu svetitelja iz loze Nemanjića.

Sveti Simeon Mirotočivi se proslavlja isto kao i sve druge krsne slave - slavski kolač, koljivo i vino, i osveštanjem koje obavlja sveštenik. Ukoliko padne u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ukoliko padne u posni dan posna.

Na današnji dan u spomen na sveca, održavali su se vašari, a danas je to samo običaj u Valjevskoj Mionici. U narodu se o Stefanu Nemanji održalo predanje kao o zmajevitom čoveku, koje potiče od njegovih ratnih uspeha u borbama sa moćnom Vizantijom.

Po predanju, bio je proždrljiv, jer se u njega bila uvukla ala, pa je bilo potrebno i nju hraniti. Nemanja je za ručak jeo pečenog vola, u njemu pečenog ovna, u ovnu pečenu kokoš i u njoj pečeno jaje. Jednom o ručku, Nemanja je bio kod svog sina Svetog Save, i zatražio da ruča. Sava mu pružio poskuricu (pečat sa slavskog kolača), a ala zinula da je dohvati. Tada Sava zgrabi alu i baci je u more. Od tada Nemanja više nije bio proždrljiv, kaže predanje.

Naodni običaji kažu da bi na ovaj dan trebalo da moliti se svetitelju za neustrašivost, zdravlje i snagu dece, a ukoliko to učinite iskreno i od srca, Sveti Simeon će vam uslišiti molbe.

(Telegraf.rs)