3 grada u Srbiji štancovala "vukovce" kao na traci, a oni na najvažnijem testu bili ispod proseka: Ovo je šok!
Dok zvanični izveštaji beleže rast broja “vukovaca”, stručnjaci za obrazovanje upozoravaju da diploma „Vuk Karadžić” više ne odražava pravo znanje učenika. Predstavnik Foruma beogradskih srednjih stručnih škola Milorad Antić ukazuje na sistemsku “inflaciju ocena” u osnovnim školama širom Srbije, koja, kako ocenjuje, ugrožava budućnost tržišta rada i društva u celini.
Prema podacima iz školske 2023/24. godine, oko 13 odsto završnih osnovaca ponelo je titulu “vukovca”. Najveći udeo te nagrade zabeležen je na jugu Srbije – Leskovac 18,4 odsto, Niš 15,6, Jagodina 14,6 – dok se na suprotnom spektru nalaze Čačak (9,2) i Užice (9,8). U Beogradu i Novom Sadu stopa iznosi oko 14 odsto. Antić ističe da ne postoji povećanje broja vukovaca, te da su na nivou države godišnje oscilacije u rasponu od +1 do –0,5 procentnih poena, ali da svakako postoji problem čim je toliko đaka sa svim peticama.
- Vukova diploma je izgubila vrednost, to su većinom poklonjene ocene - istakao je Antić za Telegraf.rs.
Dodao je i da nije problem samo ta čuvena "Vukova diploma", već da imamo i previše odlikaša.
- Nema ponavljača, a imamo preko 45 odsto odlikaša – to nije normalno. Ne jedemo mi ništa posebno pa da budemo inteligentniji od ostatka sveta, to vam govori da je problem u fabrikovanju ocena - ističe Antić.
Pravi šok usledio je nakon što su i najbolji đaci na najvažnijem testu bili ispod proseka. Naime, kako Antić dodaje, PISA testovi potvrđuju ovaj pad standarda: srpski petnaestogodišnjaci, među kojima i gore pomenuti vukovci, su ispod međunarodnog proseka u funkcionalnoj pismenosti! To znači da, iako “nabubaju” gradivo, nemaju sposobnost da ga primene u stvarnom životu.
- To je kao da vam neko poklanja platu – diploma se dobija na papiru, a prave veštine izostaju - kaže Antić.
- Fabrikovanje ocena urušava društvo: nema kvalitetnih zanatlija, tehničara, pa ni budućih akademaca. Pogledajte Japan, Finsku i Singaput, oni pokazuju da dobro i kvalitetno obrazovanje vodi u dobro i kvalitetno društvo - istakao je.
Zašto je to tako?
Milorad Antić ističe da je fabrikovanje ocena sve veći problem, koji počinje ozbiljo da utiče na društvo. Navodi i da je u ovom problemu "ukidanje kečeva" imalo značajan utisak. Kako kaže ocena "jedan" sada više praktično ne postoji.
- Praktično ukidanje ocene 1 i prelazak na skalu od 2 do 5, omogućili su da i minimalno angažovani učenici dobijaju četvorke i petice iz lakih predmeta i tako postižu "dobar uspeh". Onda nastavnici žele da nagrade učenike koji se trude, pa četvorke postanu petice i tako dalje, a to nije dobro, treba da budemo svesni realnog znanja naših učenika - objasnio je Antić.
Prema njegovim rečima, roditelji, direktori i nastavnici vrše snažan pritisak da se visoki proseci ostvare, dok stručne pedagoške službe i inspekcija često ne uspevaju da uspostave potrebne kontrole.
- Direktori žele da prosek njihove škole bude što bolje, deca da sama imaju dobar prosek, inspekcije žmure, a roditelji smatraju da je zadatak "pretežak" te da njihovo dete ne zaslužuje trojku - istakao je.
Dodao je i da to nije bilo tako do pre 15, 20 godina, kada su roditelji znali šta je njihov posao.
- Roditelji su tada znali da je njihov posao da vaspitavaju dete i da prate da li uči. Danas ispada da oni treba da vode školu, da ocenjuju nastavnike i decu. Ne želim nikoga da uvedim, ali to što su roditelji ne znači da su stručni da se time bave, naravno da treba da istaknu ako smatraju da postoji problem, ali nikako ne smeju da budu ograničavajući faktor. Postoje pedagozi i stručne službe koje se tim problemima bave i koje rade u najboljem interesu dece - objasnio je.
"Pod hitno treba menjati obrazovni sistem"
Antić ističe da je promena nužna, ali i da je najbitniji faktor ovde hitnost.
- Rehorma obrazovnog sistema je neophoda i potrebno je da bude što hitnija - rekao je Antić.
U potrazi za rešenjima, on predlaže šest ključnih mera:
- Državno testiranje na kraju svake školske godine, ocenjivanje od nastavnika iz drugih škola;
- Strogo kažnjavanje bežanja sa časova i nadoknadu časova u slučaju bolesti
- Zabranu mobilnih telefona i pooštravanje discipline na časovima;
- Više praktične nastave u savremeno opremljenim kabinetima i terenskim radionicama;
- Modernizaciju udžbenika sa više ilustracija i jasnijim, prilagođenim programima.
- Promena školskog programa, odnosno revizija predmeta i prilagođavanje gradiva privredi
Antić ističe da škole moraju da uvedu godišnje testiranje kako bi imale realan pregled toga koliko učenici zapravo znaju i uče, ali i da učenike moramo da kontrolišemo, jer su skloni tome da prave greške koje će ih koštati mnogo.
- Treba zabraniti mobilne telefone u školama. Deca gledaju u njih umesto da prate nastavu. Sada se svuda u Evropi telefoni zabranjuju, samo kod nas cvetaju - istakao je Antić.
Dodaje i da kabineti za stručne predmete mahom nisu dovoljno dobro opremljeni, a da uz manjak praktične nastave deca ne mogu ni da nauče gradivo lepo, a kamoli da ga posle primenjuju u svakodnevnom životu.
- Deca moraju da imaju praktičnu nastavu, da ako uče o poljoprivedi, odu u neko poljoprivredno gazdinstvo i u praksi primene to što su u teoriji učili, da to gradivo ponavljaju i onda zapamte. Potrebno je da i udžbenike promenimo. Naši udžbenici su dosta zastareli i deca ne razumeju šta znači to što uče. Treba dodati više slika jer se vizuelnim prikazom i tekstualnim sadržajem lako razume to što se uči - objašnjava.
Ipak, kao najveću potrebu vidi promenu školskog programa i usklađivanje predmeta sa privredom.
- Ne treba deci samo da trpamo nove predmete na njihov već pretrpan raspored, već da predmete i nastavne jedinice prilagodimo privredi i njenom razvoju kako bi deca od početka školovanja mogla da se usavršavaju za svet u kome će biti odrasli ljudi - objasnio je Antić-
- Dok se standardi ne usaglase i kontrola ne vrati, diploma ‘Vuk Karadžić’ postaće samo prazan papir, deca će ostati funkcionalno nepismena - zaključuje Antić.
(Telegraf.rs)