Bio je prvi ban Zetske banovine, posebno se istakao na Kajmačkalanu: Čuveni general od koga su svi strepeli
Godišnjica rođenja armijskog generala Krste Smiljanića, jedne od najznačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske vojne istorije, obeležena je juče. Rođen 29. decembra 1868. godine u planinskom selu Ljubiš na Zlatiboru, Smiljanić je od skromnih početaka izrastao u istaknutog vojskovođu i državnika. Posle završetka prestižnih vojnih akademija u Beogradu, njegovo strateško umeće i predanost vojsci brzo su ga izdvojili — već u balkanskim ratovima dobija čin pukovnika, a u Prvom svetskom ratu komanduje Drinskom divizijom, jednom od ključnih jedinica srpske vojske.
Smiljanićevo ime posebno se veže za hrabrost i odlučnost tokom proboja Solunskog fronta i zauzeća vrha Kajmakčalan — operacija koja je ostala jedan od najsvetlijih trenutaka srpske vojne istorije. Njegovi saborci i istorijski izvori ističu da je, uprkos teškim uslovima i ogromnim žrtvama, uspeo da očuva disciplinu i motivaciju trupa, ostavljajući neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju naroda.
Nakon ratnih uspeha, Smiljanić je nastavio da služi svojoj zemlji i u mirnodopsko vreme — bio je prvi ban Zetske banovine, a potom i senator Kraljevine Jugoslavije, gde je nastavio da promoviše mir i stabilnost. Za života je odlikovan više od trideset puta, kako domaćim ordenima, tako i stranim priznanjima, što svedoči o njegovoj međunarodnoj reputaciji i ugledu.
Istorija ga pamti kao čoveka časti, odlučnosti i neustrašive odanosti otadžbini — kvalitete zbog kojih mu je 2008. godine na Zlatiboru podignut spomenik, a njegove zasluge ostaju inspiracija mnogim generacijama. Krsta Smiljanić preminuo je 14. maja 1944. godine u Beogradu, u teškim uslovima ratne okupacije, ali njegov doprinos ostaje trajno upisan u istoriju Srbije i jugoslovenskih naroda.
(Telegraf.rs)