Preko Božića ne smete nikoga udariti, ni u šali! Ovo je strogo zabranjeno

A. G.
Vreme čitanja: oko 1 min.
Foto: Shutterstock

Jedan od najvažnijih običaja tokom božićnih praznika je održavanje "božjeg mira". Narodna verovanja i strogi običajni zakoni opominju da su ovi dani rezervisani isključivo za praštanje i mirenje, a kršenje ovog pravila smatralo se velikim grehom.

Božić nije samo praznik porodice i trpeze, već i period u godini kada na snagu stupaju posebni zakoni ponašanja. Centralno mesto zauzima "mirbožanje" - ritual mirenja i ljubljenja kojim se brišu nesuglasice među ljudima. Međutim, malo ko zna koliko je ovaj propis nekada bio rigorozan.

Prema starim srpskim običajima, tokom božićnih dana niko nikoga ne sme udariti, čak ni u igri ili šali! Dok su se neki drugi veliki praznici kroz istoriju obeležavali i u znatno surovijim okolnostima. poput zapisa o ubistvu zatočenika na Blagovesti u vreme kneza Miloša, Božić je ostao zona apsolutnog mira.

Ovaj propis nije slučajan. On je duboko povezan sa kultom predaka i verovanjem da svaki sukob na ovaj sveti dan narušava harmoniju između sveta živih i onostranog.

Pored Božića, identična stroga pravila važe i za:

  • Zadušnice: Svi dani posvećeni mrtvima u toku godine zahtevaju mir.
  • Krsnu slavu: Kao pomen precima, slava je trenutak kada se i najveći neprijatelji mire, što vidimo i u narodnim pesmama kroz savete majke Jevrosime Kraljeviću Marku.
  • Bele poklade: Poznate i kao "proštene poklade", kada je mirenje obavezni deo tradicije.

Kult mira bio je toliko jak da su se čak i epski junaci, poznati po svojoj prekoj naravi, trudili da ispoštuju "mirbožanje" kako ne bi navukli nesreću na svoj dom i narod.

Iako danas živimo u drugačijem vremenu, suština praznika ostaje ista. Narodna tradicija nas podseća da su ovi dani prilika da spustimo gard, zaboravimo na uvrede i pružimo ruku pomirenja. Zato, ove praznike provedite u znaku reči: "Mir božji, Hristos se rodi!"

(Telegraf.rs)