Pavkov: Većom zaštitom spomenika prirode kod manastira Tumane čuvamo regionalno dobro

Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu kojom je povećana kategorija zaštite Spomenika prirode "Bigrena akumulacija kod manastira Tumane", kako bi se očuvala prirodna celina na kojoj se nalaze značajna biodiverzitetska obeležja i vrednosti od posebnog značaja, a ministarka Sara Pavkov rekla je danas da se na taj način čuva geološka retkost dobra od regionalnog značaja.

Stavljanjem pod zaštitu kao prirodno dobro od regionalnog odnosno velikog značaja, obezbeđuje se očuvanje reprezentativne prirodne celine koja se prostire na 5,85 hektara u opštini Golubac, a koja je prepoznatljiva i po biološko - ekološkim vrednostima, pri čemu tradicionalni način života lokalnog stanovništva nije narušio prirodni ekosistem područja, navedeno je u saopštenju ministarstva zaštite životne sredine.

Preporučujemo

"Izuzetno mi je drago što je, na predlog Ministarstva, Vlada donela Uredbu kojom se kao dobro II kategorije stavlja pod zaštitu Spomenik prirode 'Bigrena akumulacija kod manastira Tumane', kako bi se dodatno zaštitio biodiverzitet i geodiverzitet ovog posebno ekološki značajnog područja", rekla je Pavkov.

Kako je naglasila, upravo na tom mestu se u savršenoj harmoniji prepliću priroda, geologija i čovek, a ovu lokaciju posebnom čini i prisustvo duhovnog elementa, jer se u samom srcu bigrene akumulacije nalazi isposnica Svetog Zosima Sinajita, retka svetinja uklopljena u prirodni oblik od bigra - jedinstvena pojava u Srbiji, kao i manastir Tumane koji i upravlja ovim zaštićenim područjem, što, kako je navela, najbolje pokazuje neraskidivu vezu prirode i duhovnosti.

Pavkov je istakla i da je ponosna što smo kategoriju zaštite SP "Bigrena akumulacija kod manastira Tumane" podigli na viši nivo i zbog činjenice da je bigrena akumulacija deo Đerdap UNESKO globalnog geoparka, prvog takvog u Srbiji.

Ona je navela da će ministarstvo nastaviti da proširuje mrežu zaštićenih područja jer se na taj način direktno doprinosi stabilnijim ekosistemima i usklađivanju sa principima održivog korišćenja resursa.

"Mi smo u 2026. godinu ušli sa 10,73 odsto teritorije Srbije pod zaštitom, što je od velike važnosti za očuvanje prirodnih resursa, jačanje biodiverziteta, ali i za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima. Da smo u toj nameri odlučni pokazuje i budžetu Ministarstva za 2026. godinu za brigu o zaštićenim područjima kojim je izdvojeno najviše sredstava do sada, čak 730 miliona dinara", zaključila je Pavkov.

(Telegraf.rs/Tanjug)