Danas su Sveta Jefimija, Dorotej, Kiprijan i Ljudmila: Jednu grešku nikako ne smete napraviti ako želite sreću
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 29. septembra, obeležavaju spomen na nekoliko velikih ugodnika Božijih. To su Sveta velikomučenica Jefimija, čije je čudo sačuvalo pravoslavnu veru od jeresi, i Prepodobni Dorotej Pustinjak, uzor skromnosti i strogog podviga, kao i Sveti Kiprijan, mitropolit kijevski, i Sveta mučenica Ljudmila.
Sveta Jefimija rođena je u Halkidonu, blizu Carigrada, u porodici pobožnih hrišćana. U vreme opakog cara Dioklecijana, kada su hrišćani surovo progonjeni, Jefimija je odbila da prinese žrtvu idolima. Zbog svoje nepokolebljive vere u Hrista podvrgnuta je strašnim mukama, ali ju je Božija sila čuvala. Na kraju je predata zverima u areni, gde je predala svoju dušu Bogu 304. godine.
Njeno ime zlatnim slovima je upisano u istoriju Crkve zbog čuda koje se dogodilo vek kasnije, tokom Četvrtog vaseljenskog sabora u Halkidonu (451. godine). Kada nastade velika rasprava između pravoslavnih i monotelita, oci Sabora odlučiše da oba ispovedanja vere napišu na posebnim svicima i stave ih na grudi u kovčeg sa moštima Svete Jefimije. Kovčeg su zapečatili i proveli tri dana u postu i molitvi. Kada su ga otvorili, videli su čudo: jeretičko pismo stajalo je kod njenih nogu, dok je pravoslavno ispovedanje držeći u desnoj ruci pružila ocima. Ovim čudom razrešena je velika sporna nedoumica i potvrđena pravoslavna vera.
Prepodobni Dorotej bio je misirski (egipatski) podvižnik iz 4. veka koji je ceo svoj život posvetio Bogu u pustinji. Poznat po nadljudskom podvigu, Dorotej je spavao izuzetno malo - tek toliko da ne klone od umora, a dane i noći provodio je u molitvi, branju trske u močvarama i pravljenju korpi od kojih se hranio. Čak i kada su mu u starosti očuvali zdravlje narušili teški uslovi života, odbijao je da popusti u postu i molitvi, govoreći da "telo treba mučiti da bi duša živela".
Danas se sećamo i Svetog Kiprijana, rodom sa Balkana, koji je u 14. veku kao mitropolit kijevski uspeo da ujedini razjedinjene ruske eparhije i sačuva duhovno jedinstvo naroda u teškim vremenima pod tatarskim ropstvom.
Zajedno sa njima slavimo i Svetu mučenicu Ljudmilu, babu svetog kralja Vaclava i prvu hrišćansku vladarku Češke, koja je mučenički stradala zbog svoje predanosti širenju hrišćanske vere među slovenskim narodima.
U narodnoj tradiciji i duhovnoj praksi pravoslavnih hrišćana, današnji dan posvećen je istrajnosti, istini i molitvenom miru.
Sveta Jefimija se smatra zaštitnicom svih koji stradaju zbog pravde i istine. Veruje se da se danas treba iskreno pomoliti za razrešenje nesporazuma i da istina izađe na videlo. S obzirom na to da je Sveta Jefimija svojim čudom donela mir i jedinstvo među verujuće, običaj je da se na ovaj dan izmire one porodice i komšije koji su u zavadi.
Po ugledu na Prepodobnog Doroteja, danas se ceniti vrednoća, skromnost i uzdržanost u rečima i delima. Strogo se izbegava svaka vrsta ogovaranja, prevare ili lažnog svedočenja.
Ne valja ulaziti u žustre verbalne sukobe i teranje inata u domu, već sve nesuglasice treba rešavati mirnim putem i sa smirenjem. Dan treba provesti u umerenosti, bez raskošnog veselja i prekomernog uživanja u hrani i piću.
(Telegraf.rs)