Sudar titana na srpskoj planini: Dva medveda i tri vuka sreli se "na večeri", evo ko je ostao gladan (SNIMAK)

M. L.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: RINA/UG Jadovnik

Hranilište Kašan na Jadovniku tokom noći pretvara se u mesto neverovatnih susreta, koji pokazuju da u šumama i dalje i te kako vladaju surovi zakoni prirode. Upravo jedan takav susret dogodio se pre par noći, kada su u isto vreme na večeru stigla dva medveda i tri vuka. Iako su krupniji, a verovatno i jači.. medvedi su pobegli pred vukovima.

- U pitanju su dva mlada medveda, stara oko dve godine i majka ih je verovatano relativno skoro odbacila od sebe pa se ta dva medveda i dalje drže zajedno. Tako će biti zu negde do Nove godine, kada će doći hibernacija i oni će se razdvojiti. Upavo zato što su još jako mladi, oni su plašljivi zato su odmah ustuknuli pred vukovima kad su ih ugledali - kaže za RINU Vjekoslav Joksimovvić iz UG Jadovnik.

Ipak, da su bili stariji medvedi teško da bi zbog vukova odustali od večere.

- Stariji medvedi su jako snažni i svesni svoje snage, tako da povlačenja pred vukovima verovatno ne bi bilo. Nakon što su ovi mladi medvedi napustili hranilište, vukovi su se lepo ugostili i najeli. Ali, naravno ni medvedi nisu ostali gladni, vratli su se na hranilište - dodaje Vjekoslav.

Sigurnosna kamera na hranilištu Kašan beleži izuzetno zanimljive prizore, pa tako i susrete lisica i medveda gde su naravno lisice ostale bez večere.

Neretko se beleže i zanimljivi prizori, gde medvedi uživaju u koritu sa vodom i brčkaju se kao da su došli u spa centar.

Ovaj jedinstveni „restoran“ pod vedrim nebom namenjen je divljim životinjama, među kojima su beloglavi supovi, vukovi, medvedi i lisice. Svoj svakodnevni obrok nalaze zahvaljujući entuzijazmu i posvećenosti članova Udruženja građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“, koji već godinama brinu o ovom dragocenom prirodnom utočištu.

Hranilište Kašan, na nadmorskoj visini od preko hiljadu metara, ima ogromnu ekološku vrednost. Beloglavi supovi, kao prirodni čistači, igraju ključnu ulogu u sprečavanju širenja zaraza u divljini, dok postojanje hranilišta doprinosi mirnijem suživotu ljudi i životinja, a pomaže i pčelarima u zaštiti košnica.

(Telegraf.rs)