Formira se EVROPSKA ARMIJA: Bila je najambiciozniji projekat posleratne Evrope, da li će se sad ostvariti san?

Prekogranična saradnja nije samo politički cilj, već Evropljani na taj način žele da smanje troškove ili da jedni drugima pruže pristup vojnim sposobnostima koje partner nema

Lideri Evropske unije često izražavaju želju za evropskom armijom, a nakon što je jedan megalomanski pokušaj da se ta želja ostvari prošao katastrofalno, sada taj projekat polako dobija konture, piše Dojče vele.

Na korak do stvaranja vojske EU: Na snagu stupio PESCO, samo tri članice nisu pristupile savezu (FOTO)

Nekoliko godina posle završetka Drugog svetskog rata, ugovorom su bili regulisani svi detalji evropske armije za koju bi vojnike davali Francuska, Nemačka, Italija i zemlje Beneluksa, ali i detalji poput uniforme, jasne komandne strukture.

Predviđen je bio i Komesarijat koji bi činilo devet predstavnika i koji bi slao vojsku na front, a njega bi kontrolisala Evropska skupština sačinjena od poslanika država-članica.

Vojne jedinice na nižem nivou bile bi čisto nacionalno organizovane, a oficiri koji bi im komandovali bili bi iz različitih zemalja-učesnica.

DW navodi, da je mnogo toga već bilo spremno za taj "najambiciozniji projekat posleratne Evrope" - koji je u leto 1954. godine propao zbog otpora francuskog parlamenta.

Ipak, nakon što ta Evropska odbrambena zajednica nije uspela, planovi za evropsku armiju decenijama su bili u fioci, a sada su ponovo na stolu, čemu doprinose nedostatak interesovanja američke vlade pod Donaldom Trampom za Evropu, povećana ugroženost kontinenta zbog Rusije i povlačenje Britanije iz EU, najavljeno za mart 2019. godine.

Novi početak desio se u novembru 2017. godine, kada je 25 zemalja EU dogovorilo "Stalnu strukturnu saradnju" u vojnim pitanjima, koja predviđa zajedničke projekte naoružavanja, ali i bližu saradnju između armija.

Ministri odbrane EU ocenili su da bi taj oblik saradnje mogao da bude priprema za formiranje evropske armije, a paralelno sa tim povećava se i saradnja na nacionalnom nivou.

Prekogranična saradnja nije samo politički cilj, navodi DW i dodaje da Evropljani na taj način žele i da smanje troškove ili da jedni drugima pruže pristup vojnim sposobnostima koje partner nema.

Portal kao primer navodi mornaricu jer bi ove godine mogla da počne dogovorena integracija cele nemačke pomorske pešadije (800 vojnika) u holandsku mornaricu, što podrazumeva pravo korišćenja holandskog broda za snabdevanje i podršku "Karel Dorman", koji je pogodan za amfibijske operacije.

Vojnu saradnju u Evropi ne ubrzava samo politička volja, već pre svega vojne potrebe, što važi za manje zemlje kao što je Holandija, ali i za "teškaše" u EU kao što su Francuska ili Nemačka.

VIDEO: Kako izgleda kada vojska podbaci

(Telegraf.rs/Tanjug)