Pravoslavna svetinja na udaru, oko čuvenog manastira bi da "zidaju Diznilend"? Monasi ispaštaju zbog turizma

I. N.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto: Dimitris Aspiotis / Shutterstock Editorial / Profimedia

Pravoslavna svetinja našla se na "udaru", budući da egipatske vlasti ubrzano razvijaju projekat modernizacije južnog Sinaja, što je uznemirilo grčke crkvene i diplomatske krugove. U središtu spora našao se jedan od najstarijih pravoslavnih manastira na svetu i njegovo istorijsko okruženje - Manastir Svete Katarine.

Grčka je pokrenula diplomatsku ofanzivu kako bi zaštitila status i duhovni mir manastira koji se nalazi u podnožju planine Sinaj, na mestu gde, prema predanju, Bog dao Mojsiju Deset zapovesti.

Egipatski plan, nazvan "Velika transformacija Sinaja", obuhvata masovni infrastrukturni razvoj, izgradnju luksuznih hotela, turističkih sela i žičara, kao i modernih puteva koji vode direktno ka manastiru. Cilj projekta je da se region pretvori u svetski atraktivan centar hodočasničkog, verskog i planinskog turizma. Međutim, protivnici projekta upozoravaju da bi nova infrastruktura mogla ozbiljno narušiti duhovni karakter mesta koje vekovima čuva monašku tišinu i autentičnost pustinjske pobožnosti.

Zbog zabrinutosti za očuvanje istorijskog i duhovnog značaja manastira, Atina je već u više navrata intervenisala kod egipatskih vlasti. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke, u saradnji sa Vaseljenskom patrijaršijom i Sinajskom arhiepiskopijom, izrazilo je protivljenje izgradnji turističkog parka koji bi, kako tvrde, "pretvorio sveto mesto u zabavni centar".

Grčkoj strani posebno je sporno i to što manastir Svete Katarine, iako postoji više od 15 vekova i uživa visok duhovni autoritet, formalno nema zvanično vlasništvo nad zemljom na kojoj se nalazi i koju koristi. Taj pravni vakuum, kako upozoravaju grčki zvaničnici i crkveni velikodostojnici, omogućava egipatskim vlastima da bez konsultacija s bratstvom manastira započinju projekte infrastrukture, turizma i modernizacije — uključujući izgradnju novih saobraćajnica, hotela i kontrolnih punktova. Iako je manastir pod zaštitom UNESKO-a kao deo svetske kulturne baštine, nedostatak imovinsko-pravnih dokumenata otvara prostor za jednostrane poteze Kaira.

U javnost je procurilo i pismo koje je grčki ambasador u Kairu predao egipatskom Ministarstvu turizma, u kojem se zahteva da se planirani radovi u okolini manastira obustave dok se ne obavi međunarodna konsultacija sa UNESKO-m, pod čijom je zaštitom manastir od 2002. godine.

Paralelno s diplomatskim aktivnostima, visoki sveštenici Grčke pravoslavne crkve, među njima i jerarh Sinajske arhiepiskopije, uputili su apel svetskoj javnosti da se "ne dozvoli pretvaranje Sinaja u Diznilend".

Foto: Hervé Champollion / akg-images / Profimedia

Egipat tvrdi da neće dirati manastir

Egipatske vlasti tvrde da je manastir Svete Katarine "potpuno zaštićen" i da se radovi ne izvode na samom lokalitetu, već u široj okolini, sa ciljem da se poboljša dostupnost i podstakne lokalni razvoj. U saopštenju egipatskog Ministarstva turizma navodi se da će projekat "poštovati verski karakter regiona" i da će nova infrastruktura "pomoći vernicima i turistima da lakše stignu do manastira".

Međutim, grčki eksperti za kulturnu baštinu upozoravaju da masovni turizam i komercijalizacija pejzaža oko manastira mogu trajno narušiti njegovu atmosferu i značaj. Istoričar i arhitekta Janis Kizis izjavio je za list Kathimerini da !nijedan plan ne bi smeo da se realizuje bez uvida međunarodnih stručnjaka i bez konsultacija s pravoslavnom crkvom".

Šta je u opasnosti?

Manastir Svete Katarine osnovan je u 6. veku, i od tada neprekidno funkcioniše. To je jedino mesto u Egiptu gde pravoslavni hrišćani uživaju autonomiju zagarantovanu još dekretom proroka Muhameda. U manastiru se čuva jedna od najvrednijih zbirki rukopisa i ikona na svetu, uključujući i legendarni "Codex Sinaiticus", najstariji preživeli rukopis Biblije.

Sam manastir trenutno nije predmet radova, ali se planovi odnose na čitavu okolinu – uključujući dolinu Svetog Vatre, planinske staze koje vode do mesta viđenja Boga, i zone gde su se ranije nalazile isposnice i ćelije pustinjaka.

Grčka pokušava da uspori egipatske radove, pozivajući se na duhovnu i kulturnu vrednost manastira, dok Egipat tvrdi da će sve biti urađeno u skladu sa međunarodnim standardima. U fokusu je pitanje – da li svetilište koje vekovima stoji netaknuto, sme da postane deo šireg turističkog "brenda" Sinaja?

(Telegraf.rs)