Srbin snimio "čudo" na Magnetnom polju Leptokarije: Pežo na leru krenuo "uzbrdo", ovo je fenomen pod Olimpom
Srpske turiste koji letuju u Grčkoj godinama privlači čuvena turistička atrakcija nazvana "Magnetno polje Leptokarija", ili oblast u podnožju Olimpa nazvana kao „mesto gde voda teče nagore“. Na oko 10 kilometara od Leptokarije, u selu Karia, ljudi masovno prosipaju vodu, ali i ostavljaju automobil na leru, posmatrajući ono što prkosi zdravom razumu.
Upravo to je uradio i jedan Srbin, koji je parkirao svoj "pežo" i poručio da automobil, na "očiglednoj nizbrdici" ide nagore.
"Oštra krivina nadole, izbačen iz brzine. Idemo ubrdo", poručuje turista, koji je čak i izašao iz automobila i snimio ga kako ide "uzbrdo".
Snimak je izazvao veliki broj reakcije i komentara.
Turisti, godinama "objašnjavaju" kako je reč o "snažnom magnetnom polju" pod Olimpom, takve snage da može uzbrdo da vuče automobile teške više od tone.
"Fizika ima objašnjenje, privlači ga neki magnet. Ali je misterija da kad sipaš vodu, i ona ide uzbrdo", neki su od komentara na ovu pojavu.
Na ovoj čuvenoj krivini ljudi se često zaustavljaju i prosipaju vodu kako bi se i svojim očima uverili u svojevrsko čudo fizike. Na ovom mestu, može se videti belom farbom obeležen znak "Magnet na asfaltu", a nakon njega i znak Stop.
Međutim, zbog ovog fenomena uljučili su se i naučnci. Objavljena je naučna studija koja analizira aeromagnetne podatke i geomagnetske anomalije u oblasti Leptokarije i okolini — npr. „Analysis of geomagnetic field anomalies in the Leptokarya area, NE Greece“.
Profesor Lefteris Kaliambos (Λευτέρης Καλιαμπός), sa Tehnološkog instituta u Larisi, Grčka, je je u novembru 2012. objavio studiju o ovom fenomenu.
"Godine 2000. na Svetskoj konvenciji nacionalnih parkova u Goslaru (Nemačka), predstavio sam geološke i ekološke karakteristike planine Olimp. Posebno sam istakao da stene na vrhu planine (Pantheon) od davnina izgledaju kao ogromni zamkovi bogova. To predavanje me je inspirisalo da napišem veliki broj pesama o Olimpu u stilu Homerovog metra (videti Kosmogoniju u Homerovom metru, predstavljenu na 22. Svetskom kongresu poezije 2011. godine). Nažalost, stari epovi poput Ilijade i Odiseje daju malo podataka o geografiji i biljkama tog područja. Istakao sam i da je Olimp izuzetno bogat biljnim vrstama – ima više od 1.700 različitih biljaka, od kojih su mnoge retke. Zbog toga je Olimp svetski poznat po svojoj jedinstvenoj prirodnoj lepoti, ekološkoj i geološkoj vrednosti, kao i po snažnoj vezi sa starogrčkom mitologijom. Njegov značaj priznat je širom sveta, a UNESCO ga je 1981. godine proglasio rezervatom biosfere", naveo je profesor Kaliambos, posle čega je prešan na stvar.
"Godine 2003. pokazao sam da takozvano „magnetno polje Olimpa“ zapravo nije magnetni fenomen, već optička iluzija nastala zbog nepravilnosti u reljefu kod Akropolja antičkog grada Leibetre. Tokom sedamdesetih godina naslikao sam tri slike posvećene Olimpu:
prva prikazuje zasneženi Olimp viđen iz antičkog Diona,
druga reku Penej koja prolazi kroz dolinu Tempe,
dreća (ova) prikazuje snežni pejzaž Olimpa u maglovitom vremenu, pod Zevsovim oblacima, na području prirodne lepote između mog rodnog mesta Skotine (oblasti Muza) i nekadašnjeg istorijskog jezera Askuris, kojim su prolazile vojske Kserksa (480. p.n.e.) i Rimljana (168. p.n.e.), objasnio je Kaliambos.
Konfiguracija terena je takva da ljudskom oku izgleda kao nizbrdica, ali je po svemu sudeći reč o usponu.
Ipak, mnogi Srbi tradicionalno odbijaju naučne teorije, pa masovno dolaze kako bi se i sami uverili.
(Telegraf.rs)