Lukašenko u kampovima militarizuje decu, "Patriote Belorusije" ih uče da pucaju: "Želim da budem vojnik"
Četiri je sata ujutru. Zaviraju sirene, odjekuje pucnjava. Mladi od 13 i 14 godina, obučeni u vojne uniforme i naoružani puškama, istrčavaju iz šatora. Jedni uzvraćaju vatru, drugi trče prema ranjenima, takođe đacima. Povezuju im rane, stavljaju ih na nosila i pod paljbom pokušavaju da ih odvedu na sigurno. Prizor je to sa Instagram profila organizacije "Patriote Belorusije", osnovane u decembru 2020. nakon gušenja protesta protiv lažiranih predsedničkih izbora.
Pod izgovorom "promovisanja poštovanja prema državnim simbolima" i "očuvanja suvereniteta", ova organizacija sprovodi militarističko takmičenje "Izazov", u kojem učenici devetih i desetih razreda širom zemlje proživljavaju atmosferu nalik ratnoj. Ali ovo je samo jedan od primera sistematske militarizacije dece kojom režim Aleksandra Lukašenka, kako tvrde analitičari, priprema mlade za mogući rat na strani Rusije, piše DW.
Strategija preživljavanja Lukašenkovog režima
Prema zajedničkoj studiji BelPol-a, udruženja bivših bezbednosnih službenika, i Narodne protokrizne uprave (NAU), organizacija koje su osnovali Lukašenkovi kritičari u egzilu, militarizacija dece predstavlja "strategiju preživljavanja režima". Lider NAU-a Pavel Latuško tvrdi da je nakon protesta 2020. godine u zemlji započeo "sistemski rad na vaspitanju nove generacije lojalnih građana".
On objašnjava da se Lukašenkove bezbednosne snage suočavaju sa manjkom osoblja jer mladi ne žele da rade u represivnim državnim organima, zbog čega je režim odlučio da "planskim putem odgaja buduće pripadnike bezbednosnih snaga".
Kao dodatni razlog od 2022. godine navodi se i priprema Belorusije za mogući ulazak u otvoreni rat na strani Rusije, a ključni deo te pripreme je militarizacija maloletnika, što je utvrđeno i državnim "Programom patriotskog vaspitanja stanovništva za period 2022–2025".
Hiljade đaka učestvuju u ratnim igrama
Autori studije navode da se više od polovine školskih aktivnosti danas bavi temama rata, smrti i samopožrtvovanja. Učenici redovno posećuju vojne baze i bezbednosne službe, gde im se prikazuju oružje i specijalna oprema.
"Želim da se oprobam kao vojnik", "Želim da testiram svoju izdržljivost", "Želim da probam nešto novo", govore tinejdžeri u reportaži televizijskog kanala beloruskog Ministarstva odbrane o motivaciji za učešće u takmičenju "Izazov".
Više od 35.000 učenika svake godine učestvuje u takvim "ratnim igrama". Već devetogodišnjaci i desetogodišnjaci preuzimaju uloge "pionira i "bolničara", dok deca od 11 do 14 godina uče da pucaju.
U naprednijoj fazi, na igrama poput "Orlića" i "Izazova", tinejdžeri učestvuju čak i u vežbama u kojima tenk prelazi preko ljudi u rovovima. Cilj je, kako za DW objašnjava Matvej Kuprejčik iz organizacije BelPol, da se nauče da se ne plaše pucnjave, eksplozija i krvi.
U televizijskim izveštajima deca pokazuju oduševljenje.
"U oklopnom transporteru bilo je više adrenalina, bilo je brže. Ali u tenku je bilo mnogo uzbudljivije. Kakav oklop! Kakav moćan tenk! Želim da se školujem na vojnoj akademiji za vozača tenka. To je moja velika želja", kaže jedan dečak.
"Takmičenje ‘Izazov’ me mentalno ojačalo. Postoje propisi i naredbe, što znači da ih treba poštovati, hteo to ili ne. Na turniru može mnogo da se nauči", dodaje druga učesnica.
Oživljavanje sovjetskih praksi
Ratne igre nisu novost u Belorusiji; bile su rasprostranjene još u sovjetsko doba. Iz prošlosti se vratila i praksa vojnih instruktora koji u školama podučavaju osnove vojne obuke, a ta su radna mesta ponovo uvedena u svim obrazovnim ustanovama. Uglavnom je reč o bivšim pripadnicima bezbednosnih snaga.
"Militarizaciju dodatno pojačava intenzivna ideološka indoktrinacija. Udžbenici se redovno prepravljaju kako bi odgovarali političkoj agendi vlasti. Direktori i obrazovne institucije primorani su da redovno podnose izveštaje državnom tužilaštvu", stoji u izveštaju.
Do sada je u 220 beloruskih škola uvedena vojno-patriotska nastava koju pohađa oko 4.000 učenika, dok je još 1.800 mladih upisano u devet kadetskih škola. Neke ustanove nude i kurseve za pilote dronova, gde deca od 12 do 17 godina uče da upravljaju FPV dronovima za uništavanje neprijateljske opreme.
Tokom školskih raspusta organizuju se militaristički kampovi, koji su u školskoj godini 2023/24. imali više od 57.000 učesnika. Sredstva za "vojno-patriotsko vaspitanje" dolaze iz državnog budžeta, fondacija i donacija, a deo finansiranja preuzeo je i predsednički sportski klub kojim upravlja Dmitrij Lukašenko, sin beloruskog vladara.
"Masovna militarizacija potkopava obrazovni sistem"
Prema Matveju Kuprejčiku, država svoj cilj postiže i time što polaznicima vojno-patriotskih kurseva i članovima militarističkih klubova daje prednost pri upisu na fakultete. Porodice čija deca postižu dobre rezultate u vojnoj obuci dobijaju i novčane podsticaje.
"Masovna militarizacija potkopava obrazovni sistem i uništava vrednosti humanizma i kritičkog mišljenja. Deca odrastaju sa iskrivljenim pogledom na svet, u kojem su nasilje i pokoravanje norma, a kult ličnosti se razvija i učvršćuje", upozorava Pavel Latuško.
Autori studije zaključuju da se ovakvim postupanjem u Belorusiji krše međunarodni propisi o zaštiti prava dece, uključujući slobodu mišljenja i zaštitu od iskorišćavanja, propagande i učešća u oružanim sukobima. Zbog toga BelPol i NAU nameravaju da nastave sa informisanjem međunarodne zajednice o zloupotrebi dece u ideološke i vojne svrhe Lukašenkovog režima.
(Telegraf.rs)