Iran priprema 2.000 raketa za napad na Izrael, opet se planira preventivni udar: Ko će prvi krenuti?

M. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto-montaža: Shutterstock

Visoki zvaničnici i analitičari ocenjuju da letošnji rat između Irana i Izraela nije ništa rešio, dok Teheran sada planira masovni napad sa 2.000 raketa, a Jerusalim razmatra preventivni udar kao opciju za neutralisanje ubrzanog iranskog nuklearnog programa.

Nakon razornog dvanaestodnevnog rata ovog leta, koji na kraju ništa nije rešio, visoki zvaničnici i bezbednosni analitičari sada smatraju da je još jedan veliki sukob između Izraela i Irana neizbežan, a ne samo moguć, piše JFeed.

New York Times izveštava da se obe države aktivno pripremaju za "nastavak" sukoba, pri čemu Teheran ubrzano povećava proizvodnju raketa, dok se Jerusalim fokusira na ono što smatra trajnom pretnjom iranskog nuklearnog programa.

Iranska strategija: Obiman napad

Nova iranska strateška igra zasniva se na obimu. Prema Aliju Vaezu iz International Crisis Group, Teheran cilja na neprekidnu proizvodnju kako bi mogao da lansira jedan talas od oko 2.000 raketa i nadvlada sofisticiranu izraelsku protivvazdušnu odbranu.

Tokom junske konfrontacije, Iran je lansirao oko 550 balističkih raketa i 1.000–1.100 dronova. Iako je većina presretnuta, ovi napadi su i dalje izazvali 28 smrtnih slučajeva i 3.238 hospitalizovanih u Izraelu.

Sa iranske strane, žrtve su takođe bile velike - vlada je priznala 900–1.060 smrtnih slučajeva, dok je nezavisni nadzornik procenio da ih je bilo oko 1.190.

Nuklearni program i američka intervencija

Strateška situacija ostaje izrazito nestabilna i fokusirana na iranski nuklearni materijal.

Pre junske konfrontacije, zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu su rapidno porasle, što predstavlja crvenu liniju i za SAD i za Izrael. IAEA je sredinom maja izvestila da Iran poseduje 408,6 kg uranijuma obogaćenog na 60% i više od 9.200 kg obogaćenog uranijuma - količine daleko veće od bilo kakvih civilnih potreba.

Nezavisne procene sugerišu da je ova količina dovoljna za oko deset nuklearnih naprava ako se dodatno obogati. Nakon juna, Teheran je ograničio pristup međunarodnim inspektorima i preselio radove u objekte duboko pod zemljom, povećavajući neizvesnost i rizik.

Prethodni sukob je drastično eskalirao ulogom Vašingtona. Devet dana nakon početka borbi, SAD su izvele prve direktne udare na iransku teritoriju poslednjih decenija, gađajući nuklearne i vojne ciljeve u Fordou, Natanzu i Isfahanu bunker-baster bombama i krstarećim raketama, nakon izraelskog početnog udara. Iran je odgovorio dodatnim raketnim napadima na Izrael i pretnjama američkim objektima u regionu.

Strateški proračun

Izraelski pogled je jasan: letnji udari su uspešno "odsekli" delove iranske protivvazdušne, svemirske i nuklearne podrške, ali osnovni problem - fisioni materijal i zaštićeni, duboko ukopani objekti - i dalje ostaje.

S ajatolahom Hamneijem koji javno odbacuje obnovu nuklearnih pregovora i ubrzanim naoružavanjem Teherana, zvaničnici u Jerusalimu smatraju da, ukoliko diplomatija propadne, preventivni udar ponovo postaje opcija.

Region se priprema za poznatu taktiku: Iran može vršiti pritisak preko svojih satelitskih grupa, uključujući Hezbolah u Libanu, iračke milicije i Hutske pobunjenike na moru. Izrael će zauzvrat ciljati čvorišta Iranske revolucionarne garde, raketnu infrastrukturu i nuklearne kapacitete, bilo otvoreno ili tajno.

Letnji rat je pokazao da, iako su višeslojni izraelski sistemi odbrane otporni, količina i rasprostranjenost napada i dalje mogu naneti žrtve.

Ako Iran sprovede svoj plan s talasom od 2.000 raketa, naredni sukob biće definisan zastrašujućim obimom, dramatično povećavajući potencijal za katastrofalnu pogrešnu procenu.

"Izrael smatra da posao nije završen i ne vidi razlog da se rat ne nastavi, pa Iran udvostručuje napore", navodi Vaez.

Ova izjava oslikava suštinu trenutnog nesigurnog primirja: to je samo pauza u sukobu, a ne kraj. Očekuje se intenzivirana koordinacija SAD i Izraela i snažan evropski pritisak preko IAEA, ali ako pregovori propadnu, kurs se neizbežno pomera ka vojnoj opciji.

(Telegraf.rs)