Zašto je internet Starlink toliko važan na bojnom polju u Ukrajini? Mask i Tramp ostavljaju Kijev na cedilu

Vreme čitanja: oko 6 min.
Foto: Profimedia/Shutterstock Editorial/NurPhoto/Maxym Marusenko

Sateliti Starlink, kojima upravlja kompanija SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask, obezbeđuju brzi internet, nešto na šta se savremeno ratovanje u velikoj meri oslanja.

Za Ukrajinu je ova tehnologija od ključnog značaja za komunikaciju na bojnom polju i efikasno vođenje rata dronovima.

Zahvaljujući Starlinku, ukrajinski dronovi mogu da ostanu povezani sa svojim operaterima na većim udaljenostima nego što to omogućavaju konvencionalne radio-mreže, a istovremeno su manje podložni ometanju signala, prenosi BBC.

Međutim, u utorak uveče Starlink je iznenada i neočekivano ograničio brzinu kojom dronovi mogu da lete, a da pritom zadrže internet vezu.

To je poremetilo neke "misije" na bojnom polju, izjavio je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, i otežalo Kijevu da se zaštiti od nadolazećih ruskih napada.

Ograničenje brzine na 100 milja na sat (160 km/h) značilo je da svaki dron koji leti brže od toga gubi vezu i postaje praktično neupotrebljiv.

"Starlink omogućava Ukrajini da vidi šta dolazi i da zaštiti ljude", izjavio je Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO.

"Ako to prekinete, više ljudi će poginuti i veoma je cinična i bezosećajna odluka usporiti tu mogućnost na način na koji je to učinjeno".

Veza je ponovo uspostavljena do srede uveče. Ovaj potez još jednom je pokazao koliko Starlink može da utiče na sukob koji traje otkako je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Šta su Starlink i Staršild?

Starlink je internet-mreža koja koristi satelite u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi obezbedila internet vezu, naročito u udaljenim područjima i na bojnim poljima.

Trenutno se oslanja na više od 10.000 aktivnih satelita, što Starlink čini najvećom satelitskom konstelacijom na svetu. U vlasništvu je kompanije SpaceX Ilona Maska i predstavlja najveći izvor prihoda te kompanije.

Foto: Tanjug/AP

Dok je Starlink namenjen civilnoj upotrebi, Staršild je njegova sestrinska usluga vojnog nivoa, osmišljena za potrebe Pentagona.

Staršild se oslanja na mrežu Starlink, ali pruža viši nivo bezbednosti, uključujući naprednije šifrovanje, kako bi osetljive informacije mogle da se prenose bez presretanja.

Američka vlada dozvolila je Ukrajini da koristi Starlink i Staršild u odbrani od Rusije. Mask je u februaru prekinuo pristup ovoj usluzi Moskvi, čime je Kijevu dao prednost u sukobu.

Kako Starlink funkcioniše na bojnom polju?

Jednostavno rečeno, Starlink koristi hiljade satelita da pošalje brzi internet nazad u skoro svaki kutak sveta, koristeći terminale na zemlji koje korisnici mogu lako sami da kupe i podese. Kao što je Mask rekao, imaju dve instrukcije: "usmeri ka nebu, uključi se".

Ovo ih čini idealnim za upotrebu na bojnom polju.

"To je veza... koju u osnovi možete koristiti prilično brzo, ne treba vam nikakva posebna oprema, ne morate da se pripremate, samo odete na teren i obično funkcioniše“" rekao je Neo, vojnik jedne od ukrajinskih jedinica za izviđanje dronova, za program "Tuda".

"To pojednostavljuje naš rad jer možemo da prevodimo ili strimujemo naše izviđačke operacije", dodao je.

Mreža je postala "kičma vojnih komunikacija u Ukrajini", rekao je Žorž Baros iz Instituta za proučavanje rata (ISW), i koristi se u kijevskim pomorskim, kopnenim i vazdušnim snagama.

U Ukrajini se koriste i Starlink (civilna služba) i Staršild (vojna služba), u zavisnosti od toga koje su komunikacije potrebne.

Ključno je za efikasnu upotrebu oružja kao što su dronovi, koji se povezuju na mrežu tako da operateri mogu da vide svoje mete u realnom vremenu, efikasno minimizirajući vreme između "senzora i istrebioca", rekao je Baros.

Pošto Rusija nije ovlašćena da koristi Starlink, kada Ukrajina šalje rakete dugog dometa duboko u Rusiju da pogode rafinerije nafte, mreža ne funkcioniše.

Kada je u pitanju samoodbrana Ukrajine, ona se oslanja na Starlink mrežu kako bi zaštitila svoje nebo od dolazećih ruskih napada, posebno dronova "Šahed" na mlazni pogon, dodao je Baros.

"Šahedi" lete brzinama većim od 319 km/h, što znači da je ograničenje Starlinka učinilo ukrajinske napore da ih progone gotovo nemogućim.

Neo kaže da svaka namerna ograničenja Starlink mreže predstavlja izdaju.

Bez spremne zamene za Starlink mrežu, svaka ograničenja brzine ili gubitak povezanosti imaju velike implikacije po ukrajinsku odbranu, a nedavna ograničenja su pokazala koliko je Kijev zavisan od mreže.

Iako Starlink može da obezbedi pristup skoro svuda u svetu, to ne znači da mu se može pristupiti svuda i da zemlje moraju imati licencu za njegovo korišćenje.

Rusija je jedno mesto gde nije ovlašćen, iako je Kijev u prošlosti rekao da Moskva i dalje dobija terminale i koristi ih na okupiranoj teritoriji u Ukrajini.

"Ako SpaceX sazna da Starlinkov terminal koristi sankcionisana ili neovlašćena strana, istražujemo tvrdnju i preduzimamo mere da deaktiviramo terminal ako se to potvrdi", navela je kompanija 2024. godine.

Ali sa desetinama hiljada terminala samo u Ukrajini, moglo bi biti gotovo nemoguć zadatak utvrditi koji su terminali ovlašćeni, a koji nisu.

Zašto je Starlink ograničio brzine dronova?

Odgovor ostaje nejasan. Tokom posete Londonu u sredu, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da se nada da je u pitanju samo greška, međutim, u kasnijem intervjuu za Fajnenšel tajms, rekao je: "Nije bio tehnički problem, već volja".

Mask je rekao da Staršildom upravlja američka vlada i sugerisao da bi Pentagon mogao biti odgovoran.

"Sistemima Staršilda upravlja i kontroliše američka vlada. O svim ograničenjima brzine ili korišćenja odlučuje američka vojska i na kraju predsednik Sjedinjenih Država", rekao je on i dodao:

"Starlink je komercijalna usluga u vlasništvu i pod kontrolom SpaceX. Upotreba Starlinka je ograničena na civilne ili odbrambene aktivnosti i ne može se koristiti za ofanzivne vojne akcije, jer bi to bilo neprikladno za komercijalnu kompaniju".

Ograničenja u utorak uveče došla su nakon što je Rusija pokrenula smrtonosne napade na Ukrajinu koji su ostavili 600.000 ljudi bez struje i pogodili komunikacione i energetske objekte koje koristi ukrajinska vojska.

Stanovnici su rekli da nisu dobili nikakvo upozorenje o dolazećim dronovima pre nego što su udarili.

"Jasno je da ova akcija ne može biti slučajnost i da je povezana sa trenutnom političkom situacijom", naveo je Sergej Beskrestnov, savetnik Zelenskog.

Odnosi između SAD i Ukrajine su se poslednjih dana pogoršali, posebno otkako su SAD objavile sporazum sa Rusijom o uvozu njenog dizela na američko tržište.

Zelenski je to nazvao poklonom ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, a Donald Tramp je kao odgovor rekao da misli da je "vreme da Ukrajina dobije novog predsednika".

U nedelju je Tramp objavio prekid vatre u energetskoj infrastrukturi, ali tri dana kasnije, Ukrajina je saopštila da će nastaviti napade, optužujući Rusiju da ga ignoriše (Kremlj je rekao da nikada nije pristao na prekid vatre), a SAD da povlače ključnu podršku.

Zelenski je optužio SAD da prete da će uskratiti obaveštajne podatke ako Ukrajina nastavi da napada ruska naftna postrojenja. Tramp je to negirao, ali je prošle nedelje rekao novinarima da je Zelenskom "bolje da zaustavi napade".

Dok je bio u Londonu, Zelenski se složio da se oseća izdanim od strane SAD.

Trampov sporazum sa Rusijom je najnoviji pokušaj njegove administracije da snizi cene goriva u SAD pred srednjoročne izbore sledećeg meseca, nakon meseci provedenih u borbi sa političkim posledicama rata u Iranu.

Taj sukob, koji je počeo u februaru, doveo je do vrtoglavog rasta cena, što je narušilo njegov ugled kod američke javnosti.

(Telegraf.rs)