Iranci se spremaju da pobegnu iz Teherana, a sve zbog izbora u SAD i Izraelu
Mnogi Iranci strahuju od povratka sveopšteg rata, dok izraelski i američki lideri zaoštravaju pretnje uoči izbora u obe zemlje narednih dana, a iransko rukovodstvo ostaje prkosno uprkos sve većem pritisku, piše Associated Press.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koga u utorak očekuje neizvesno glasanje, poručuje da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano. Američki predsednik Donald Tramp obećava da će "završiti posao" u Iranu, osam meseci nakon početka rata, dok treći nosač aviona i hiljade vojnika kreću ka regionu. Pojedini strahuju da bi napadi mogli da počnu neposredno nakon međuizbora u SAD, zakazanih za 3. novembar.
Novinari AP-a razgovarali su sa stanovnicima Teherana, koji su opisali sve veću zabrinutost. Neki se pripremaju da napuste prestonicu. Iranski predsednik optužio je SAD da ometaju pregovore koji već mesecima ne pokazuju gotovo nikakav napredak.
Fereste Hadžipur (35), majka malog deteta, rekla je da pravi zalihe lekova koji se mogu kupiti bez recepta i hrane, strahujući od "mogućeg rata i još snažnijih bombi".
Iran preti napadima na nove ciljeve dok trpi sve veće ekonomske posledice
Iransko rukovodstvo smatra da će Tramp verovatno narediti nove napade bez obzira na rezultate međuizbora u SAD i da "pripremaju različite scenarije kako bi mogli da preduzmu odgovarajuće mere", rekao je Sasan Karimija, bivši državni zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu.
"Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, pre ili posle izbora", rekao je Karimija.
Iran je ponovo zapretio američkim vojnim bazama i saveznicima na Bliskom istoku, upozorivši da bi mogao da napadne i nove ciljeve, uključujući podvodne kablove za prenos podataka koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Ovog meseca zabeležen je najveći broj prijavljenih napada na komercijalne brodove koji prolaze kroz moreuz od prvih nedelja rata, u martu.
U međuvremenu, američka pomorska blokada iranskih luka ograničila je izvoz nafte, od kojeg zavisi iranska vlada, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju dok obe strane pokušavaju da izdrže duže od protivnika. Kamioni su se nagomilali na granicama dok Iran preusmerava trgovinu na kopnene pravce.
Blokada je izazvala nestašicu lekova u Iranu, iako nema naznaka da nedostaju hrana i druge osnovne potrepštine. Irancima se urušavaju izvori prihoda i kupovna moć, dok je vrednost njihove valute pala na istorijski minimum, izgubivši veliki deo vrednosti tokom protekle godine. Inflacija je naglo porasla.
Iranski zvaničnici optužili su SAD da pokušavaju da izazovu nemire u zemlji.
"Ekonomski rat je glavna osovina rata koji se vodi protiv nas", izjavio je ovog meseca predsednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u ranijim rundama razgovora sa SAD, Mohamed Bager Galibaf, na skupu državnih zvaničnika.
Predsednik Masud Pezeškijan rekao je da se Iran nalazi na "opasnoj prekretnici", dok vlada pokušava da upravlja sve većim ekonomskim problemima i postigne saglasnost unutar Islamske Republike, čiju vlast čine međusobno suprotstavljene struje.
Sećanja na masovne proteste širom zemlje, izazvane ekonomskim pritiscima, i dalje su sveža. Oni su doveli do krvavog obračuna vlasti sa demonstrantima samo nekoliko nedelja pre početka rata.
Odlazak u supermarket može da proguta polovinu mesečne plate
Čak je i pripadnicima iranske srednje klase postalo teško da priušte osnovne namirnice. Cene osnovnih prehrambenih proizvoda naglo su porasle od početka rata. Pirinač je skuplji za više od 60 odsto, a govedina za više od 150 odsto.
Mohamed Mohamadi (36) rekao je da jedna kupovina u supermarketu može da proguta polovinu prosečne mesečne plate u srednjem platnom razredu, koja iznosi 400 miliona rijala, odnosno oko 150 dolara.
Uprkos visokim cenama, Mohamed Abedi (39) izjavio je da su ga sve češći napadi u Ormuskom moreuzu naveli da kupi dodatne zalihe za porodicu, uključujući sušene urme, jestivo ulje i pirinač.
"Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša", rekao je.
Politički umerenjaci pozivaju na postizanje sporazuma sa SAD kako bi se spasila ekonomija.
"Sa rastom deviznog kursa, uslovi za upravljanje zemljom postali su teški za izvršnu vlast", upozorio je političar Mohsen Hašemi Rafsandžani u autorskom tekstu objavljenom ovog meseca u reformističkom dnevnom listu "Sazandegi".
Međutim, ekonomski pritisak neće promeniti pregovaračke pozicije Irana, smatra Karimija, bivši zvaničnik koji je služio u administraciji Pezeškijana.
"To je već provereno. Nikakav ekonomski pritisak neće ubediti ljude ovde da postignu dogovor", rekao je on.
U javnosti je bilo malo informacija o pregovorima koji se vode preko posrednika, nakon što je Tramp prošlog meseca odbacio iranski predlog za okončanje rata i potpuno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od nedelju dana, pod uslovom da Vašington ispuni određene zahteve, poput ukidanja blokade.
Pojedini stanovnici Teherana pripremaju se da napuste grad
Teheran je prepun oštećenih i bombardovanih zgrada, posledica američkih i izraelskih napada tokom najžešće faze rata u martu i aprilu. Hiljade domova oštećene su ili potpuno uništene.
Hašem Vadždani (45), trener u teretani, rekao je da planira da napusti grad zbog sve veće zabrinutosti.
"Već sam spakovao stvari kako bih otišao u bezbedniji grad na severu zemlje. Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi", rekao je.
Postoji bojazan da bi novi sukobi mogli da dovedu do još većeg broja civilnih žrtava u Iranu. U ratu su poginule hiljade ljudi. Tramp je više puta ponovio pretnje da će uništiti elektrane i drugu infrastrukturu.
Bes prema američkom predsedniku izražen je i na bilbordu postavljenom pre nekoliko dana na jednom od glavnih teheranskih trgova. Prolaznici su zastajali da pogledaju prikaz osobe koja imitira Trampa, zatočene iza rešetaka, dok se na ekranu iza nje smenjuju snimci smrtonosnog napada na svadbenu povorku na jugu Irana, za koji je optužena američka vojska.
Gledajući u kavez, Farzane Arabzade (30) rekla je da se nada da će se takav prizor jednog dana ostvariti u stvarnosti. Tramp je tvrdio da je započeo rat kako bi pomogao Irancima, rekla je ona, ali je zapravo "doveo naš narod u još goru situaciju".
Očekuje se da će izbori u Izraelu i SAD odraziti nezadovoljstvo birača zbog rata i drugih pitanja. Trampova politička podrška mogla bi da oslabi, dok se Netanjahu suočava sa neizvesnom trkom u trenutku kada raste nezadovoljstvo zbog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i niza ratova u Gazi, Libanu i Iranu koji nisu doneli odlučujući ishod.
Izbori u Izraelu posebno su važni, rekao je analitičar iz Teherana Rahman Gahremanpur. Ukoliko Netanjahu ostane na vlasti, veća je verovatnoća da će se sveopšti rat nastaviti, jer je izraelski premijer spreman da preuzima velike rizike, dodao je on.
Stanovnici Teherana rekli su da ne očekuju da će izbori u bilo kojoj od dve zemlje poboljšati međusobne odnose.
"Ništa se neće promeniti. Njihovo neprijateljstvo prema nama ostaje isto", rekao je Rasul Ganbari.
(Telegraf.rs)