Kazahstan u brojkama: Ekonomski rast, industrijalizacija i unapređenje kvaliteta života
Dana 23. oktobra, u Akordi, predsednik Republike Kazahstan Kasim-Žomart Tokajev izneo je niz pokazatelja koji karakterišu društveno-ekonomski razvoj zemlje. Ove brojke omogućavaju da se procene postignuti rezultati, utvrde pravci daljeg razvoja i sagleda položaj Kazahstana u poređenju sa drugim državama.
Ekonomija: održiv rast i novi ciljevi
Od 2019. godine ekonomija Kazahstana porasla je za približno 30%. Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u nominalnom iznosu premašio je 15 hiljada američkih dolara. To su važni pokazatelji koji odražavaju povećanje obima nacionalne ekonomije i jačanje njenog potencijala. Rast od 30% tokom šest godina odgovara prosečnoj godišnjoj stopi rasta od približno 4,5%. Za ekonomiju u razvoju koja teži diversifikaciji i povećanju produktivnosti, to je dobar rezultat.
Pri međunarodnim poređenjima važno je razlikovati nominalni BDP po glavi stanovnika od pokazatelja izračunatog prema paritetu kupovne moći (PKM). Prvi omogućava poređenje ekonomskih pokazatelja preračunatih po tržišnim deviznim kursevima, dok drugi uzima u obzir razlike u nivou cena i troškovima roba i usluga u različitim zemljama. Zato ekonomski položaj Kazahstana treba procenjivati uzimajući u obzir oba pokazatelja.
Od sirovinskog modela ka industrijskoj proizvodnji Jedan od ključnih pravaca razvoja Kazahstana ostaje diversifikacija ekonomije. Važan rezultat predstavlja postepeno širenje prerađivačke industrije i ovladavanje proizvodnjom proizvoda sa većom dodatom vrednošću.
Kako je istakao predsednik, Kazahstan razvija proizvodnju širokog spektra industrijskih proizvoda - od železničkih šina i pragova do vagona i električnih lokomotiva. Razvija se i automobilska industrija: godišnja proizvodnja putničkih i teretnih automobila premašuje 150 hiljada jedinica.
Od suštinskog je značaja to što industrijski razvoj podrazumeva ne samo povećanje količine proizvedenih proizvoda već i postepeno produbljivanje lokalizacije proizvodnje. Prelazak sa sklapanja gotovih kompleta na proizvodnju pojedinačnih komponenti, usvajanje tehnoloških procesa i razvoj domaćih dobavljača omogućavaju stvaranje novih kompetencija unutar
zemlje.
Upravo tu se nalazi granica između jednostavnog sklapanja i punog industrijskog razvoja. Što se veći broj proizvodnih operacija obavlja unutar zemlje, to je veći potencijalni doprinos ove industrije zapošljavanju, razvoju malih i srednjih preduzeća, obrazovanju inženjerskih kadrova i formiranju nacionalnih tehnoloških kompetencija.
Ipak, dalji napredak zavisiće od sposobnosti preduzeća da povećaju produktivnost, prošire izvoz, ojačaju naučno-tehnološku osnovu i konkurišu ne samo na domaćem već i na međunarodnom tržištu.
To je posebno važno za Kazahstan: bogati prirodni resursi stvaraju značajne ekonomske mogućnosti, međutim, dugoročna održivost zahteva razvoj privrednih grana koje mogu da ostvaruju prihode nezavisno od kolebanja svetskih cena sirovina.
Građevinarstvo i dostupnost stanova
Posebnu pažnju zaslužuje građevinska industrija. Prema navedenim pokazateljima, tokom godine je u Kazahstanu izgrađeno i stavljeno u upotrebu više od 20 miliona kvadratnih metara stambenog prostora - rekordni obim za ovu zemlju. Preračunato prema broju stanovnika, to iznosi približno jedan kvadratni metar novog stambenog prostora po stanovniku godišnje. Ovaj pokazatelj ukazuje na značajan obim građevinskih aktivnosti i veliku potražnju za razvojem gradske i stambene infrastrukture.
Ipak, rekordni obim izgradnje svedoči o velikim promenama u ovom sektoru. Razvoj stambenog sektora podstiče povezane privredne delatnosti: proizvodnju građevinskog materijala, transport, usluge, trgovinu i otvaranje novih radnih mesta.
Ulaganje u ljudski kapital
Ekonomski rast dobija dugoročni značaj kada je praćen poboljšanjem životnih uslova i proširenjem mogućnosti za stanovništvo.
Prema navedenim podacima, tokom posmatranog perioda u zemlji je otvoreno 1.483 vrtića i 1.342 škole. Za obrazovne grantove izdvojeno je više od 1,5 biliona tenge, čime je omogućena dodela više od 655 hiljada grantova.
Ovi pokazatelji odražavaju obim državne podrške obrazovanju i nastojanje da se proširi pristup obrazovanju. Pri tome, uspešnost obrazovne politike ne određuje se samo brojem izgrađenih ustanova i dodeljenih grantova već i kvalitetom nastave, usklađenošću obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada i mogućnostima diplomaca da primene stečena znanja. Poseban značaj ima priprema stručnjaka za industriju, inženjerstvo, informacione tehnologije i druge oblasti neophodne za modernizaciju ekonomije. Bez kvalifikovanih kadrova nije moguće obezbediti održiv prelazak sa zavisnosti od sirovina na proizvodnju konkurentnih proizvoda.
Važan element socijalne politike postao je i program „Nacionalni fond — deci“. Prema navedenim podacima, na račune oko 7 miliona dece uplaćeno je ukupno 2,5 milijardi američkih dolara. Program je usmeren na to da se mlađim generacijama omogući da u budućnosti iskoriste deo nacionalnog bogatstva. Ovakve inicijative dobijaju poseban značaj kada se ekonomski resursi zemlje posmatraju ne samo kao izvor tekućih prihoda već i kao sredstvo za stvaranje dugoročnih mogućnosti za buduće generacije.
Očekivano trajanje života i kvalitet razvoja
Još jedan pokazatelj na koji je predsednik skrenuo pažnju jeste očekivano trajanje života, koje se približilo 76 godina. Ovaj pokazatelj ima posebnu vrednost jer odražava zajednički uticaj brojnih faktora: dostupnosti zdravstvene zaštite, uslova rada, kvaliteta ishrane, stanja životne sredine i načina
života stanovništva.
U celini posmatrano, povećanje očekivanog trajanja života predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja društvenog razvoja. Ekonomski rast treba da se ogleda ne samo u povećanju
BDP-a već i u tome da ljudi žive duže, stiču kvalitetno obrazovanje, imaju pristup zdravstvenim uslugama i raspolažu širim mogućnostima za ostvarivanje ličnih potencijala.
Međunarodni položaj i nacionalni potencijal
Među navedenim pokazateljima nalazi se i 34. mesto Kazahstana u svetu prema uticaju među državama. Pri tumačenju ovog rezultata neophodno je uzeti u obzir konkretnu međunarodnu rang-listu i kriterijume na osnovu kojih se formira ocena. Međunarodni položaj zavisi od brojnih faktora: ekonomskog potencijala, diplomatske aktivnosti, učešća u međunarodnim organizacijama, regionalne uloge i sposobnosti zemlje da predlaže rešenja za aktuelna globalna pitanja.
Za Kazahstan je jačanje međunarodnog položaja povezano ne samo sa ekonomskim pokazateljima već i sa razvojem transportno-logističkih pravaca, širenjem trgovinskih veza, privlačenjem investicija i unapređenjem spoljnopolitičkih inicijativa.
Geografski položaj između Evrope i Azije stvara dodatne mogućnosti za zemlju.
Postignuti rezultati zahtevaju nastavak rada
Ekonomski razvoj retko se odvija trenutno. Očekivanja društva su sasvim razumljiva: ljudi žele da poboljšanja svojih prihoda, stambenih uslova i kvaliteta javnih usluga vide već danas.
Međutim, strukturne promene zahtevaju vreme, investicije i dosledan rad. Čak ni otkriće velikog nalazišta ili naglo povećanje prihoda od izvoza ne garantuje neposredno povećanje blagostanja stanovništva. Za to su neophodni efikasno upravljanje resursima, razvoj proizvodnih lanaca, otvaranje radnih mesta i pravedna raspodela mogućnosti koje donosi ekonomski rast.
(Telegraf.rs)