Kraj za list koji se nije plašio Kremlja: Novaya gazeta zatvorena posle 33 godine
Poslednje nezavisne novine u Rusiji zvanično su u ponedeljak zatvorile svoja vrata po nalogu ruskog predsednika Vladimira Putina.
List Novaya gazeta, koji je prethodno stavljen na spisak državnih neprijatelja, bio je primoran da prestane sa radom nakon 33 godine, usled pritiska Kremlja.
Zaposleni su ispred zgrade mahali zastavom sa simbolom lista koji je otvoreno kritikovao Kremlj. Unutar redakcije uklanjali su novinske naslovnice i portrete novinara Novaye gazete koji su ubijeni.
Ispred kancelarije postavljen je natpis: "Ovde je živela Novaya gazeta".
Novinarka Irina Vorobjova insistirala je na tome da će duh lista opstati poput "dobrog virusa".
"Čak ni nuklearna eksplozija ne bi mogla da ga uništi", napisala je ona u tekstu objavljenom na sajtu novina.
"Nastaviće da živi u svima koji su bili deo njega."
Redakcija je 30. oktobra objavila da će prestati sa radom, navodeći kao razlog sve veći i nepodnošljiv pritisak države.
Kako je saopšteno, list je proglašen "stranim agentom" i primoran da napusti svoje prostorije, dok su banke prestale da obrađuju donacije čitalaca.
Dmitrij Muratov, bivši glavni urednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir, rekao je okupljenima ispred redakcije: "Došli smo do tačke u kojoj je deo Ustava koji se odnosi na politička i građanska prava građana praktično prestao da funkcioniše."
Muratov se tokom godina suočavao sa uznemiravanjem zbog svog novinarskog rada, a 2022. godine napadnut je u vozu, kada ga je jedan napadač polio crvenom bojom.
On je rekao da su za rat u Ukrajini i gušenje slobode govora odgovorni Kremlj, a ne ruski narod, istovremeno pozivajući na prekid vatre i oslobađanje, kako je naveo, oko 4.000 političkih zatvorenika u Rusiji.
"Ne možemo za ovo da krivimo same građane, posebno ne divnu, zaista izuzetnu mlađu generaciju. Pozivam vas da razlikujete ruske vlasti od ruskog naroda", rekao je on za britanski The Telegraph.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov okarakterisao je zatvaranje lista kao "normalan, rutinski proces".
Novine su 1993. godine osnovali Muratov i bivši sovjetski predsednik Mihail Gorbačov, koji je finansijski podržao njihovo pokretanje.
List je svojim neustrašivim izveštavanjem razotkrivao korupciju i političke skandale.
Zbog svog novinarskog rada, Novaya gazeta je ostala bez šest svojih novinara, koji su ubijeni.
Među njima je bila i istraživačka novinarka Ana Politkovskaja, koja je 2006. godine ubijena hicima iz vatrenog oružja u liftu stambene zgrade u Moskvi.
Novaya gazeta osnovana je 1993. godine, a štampano izdanje prestalo je da izlazi 2022, nedugo nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Ruski okružni sud je takođe, u ranoj fazi rata, oduzeo listu dozvolu za rad.
Evropsko izdanje lista, Novaya gazeta Europa, pokrenuto je iz Letonije kako bi se izbegla cenzura, ali je Rusija kasnije blokirala njegov internet sajt.
U prostorijama lista Novaya gazeta nalazio se i muzej posvećen Ani Politkovskaji.
(Telegraf.rs)