Zbog ovoga ćete poverovati u japanske bogove, a možda postati i šinto sveštenik! (FOTO)

Tradicionalne japanske kapije na ulazu u šinto hramove napravljene su od drveta ili kamena, ali njihova neuništivost dolazi ipak od nečeg drugog. Šta je čuvalo i sačuvalo ove dve?

Japanska religija je čudna mešavina narodnih verovanja koja se nazivaju šintom, i raznih oblika budizma od kojih je najpoznatiji i najrašireniji zen budizam. Šinto uči da sve na ovom svetu sadrži "kami", što znači "duhovnu suštinu" a prevodi se kao duh ili bog. Otud i reč kamikaza, odnosno "božanski vetar". Bogova šinto religije ima osam miliona, a ta brojka, veruje se, želi da ukaže na nepregledno mnoštvo, ne na konkretan zadati broj.

Kami je unutrašnja natprirodna sila koja stoji iznad čovekovih dela i spada u kraljevstvo sakralnog, a pored toga u sebi objedinjuje ne samo bogove već i duhove ljudi i pretke. Sva mitološka bića japanske kulturne tradicije, budizma, ali i hrišćanstva, hinduizma, islama i svih drugih religija smatraju se kamijima.

Kami, prema tome, boravi u svemu i svima, ali postoje mesta, kao što su svete prirode, hramovi, kapije zvane torii i kućni oltari, koja su posebno određena za susret fizičkog i metafizičkog sveta. Imate priliku da svojim očima gledate dva takva mesta.

Torii (doslovno: prebivalište ptice) je tradicionalna japanska kapija koja se obično nalazi na ulazu u šinto hram ili u njemu, i simbolički obeležava prolaz iz jednog u drugi svet, iz profanog u sveti, iz fizičkog u metafizički, iz nebitnog u bitni. Prisustvo torii kapije je obično najjednostavniji način da identifikujete šinto hram, pa se hramovi na mapama njima i obeležavaju. Običaj je da se prave od drveta ili kamena.

Na slici iznad možete videti torii kapiju u Nagasakiju, neposredno nakon što su Amerikanci na ovaj nesrećni grad bacili atomsku bombu 1945. godine i sravnili ga sa zemljom. Dobro, ne baš sa zemljom. Ovu kapiju čuvao je neki moćni kami, pošto ni "Debeljko" snage 21 kilotone TNT nije mogao da je uništi.

Na slici ispod možete videti torii u selu Otsući u prefekturi Ivate koje je sravnjeno sa zemljom moćnim udarom cunamija 11. marta 2011. godine. Sravnjeno, ali kao što možete da vidite ne celo. Baš kao što torii u Nagasakiju nije mogla da uništi moćna nuklearka, ni ovaj torii nije mogao da uništi snažni cunami izazvan zemljotresom od neverovatnih devet stepeni Rihterove skale koji je pokosio sve ostalo i nosio sa sobom brodove, bacajući ih na vrhove zgrada.

Na kraju, valja napomenuti da se nedugo potom pojavila i prevara vezana za ove dve kapije. Naime, internetom je počela da kruži foto-montaža sa ove dve slike koja tvrdi da je u pitanju isti torii i da se nalazi u Nagasakiju.

Prvo, svako sa najosnovnijim poznavanjem geografije, ili barem onaj koji prati vesti, zna da Nagasaki nije mogao da bude stravično pogođen cunamijem zbog svoje lokacije na jugu, a drugo, čak i da jeste to ne bi bila tek neka opskurna informacija o još jednom u nizu pogođenih gradova.

Uostalom, da je u pitanju ista kapija ne bismo imali opravdanja da pričamo o šintu. Da je u pitanju ista kapija važilo bi ono pitanje koje su postavili prevaranti: od čega je napravljena? Ovako, važi pitanje: šta je čuva?

(V. V.)