DREVNA TAJNA Naučnici kažu da su otkrili kako je građena piramida u Egiptu - i drugačije je nego što mislite
Naučnici veruju da bi drevni Egipćani mogli biti prvi u istoriji koji su koristili sofisticirane hidrauličke sisteme za izgradnju monumentalnih građevina poput piramida.
U pripremi najnovijeg naučnog rada, istraživači iznose revolucionarnu hipotezu - da je Džoserova stepenasta piramida, u nekropoli Sakara, oko 30 kilometara od Kaira, izgrađena pomoću snage vode.
Hipoteza već izaziva polemike
Ova stepenasta građevina, verovatno najstarija od svih sedam velikih piramida, podignuta je oko 2650. godine p. n. e, kao grobnica faraona Džosera.
Arhitekta je bio faraonov vezir Imhotep, a u ono vreme bila je visoka 62,5 metara i pokrivena belim kračnjakom (danas je visoka 60 metara).
Hipoteza da je podignuta pomoću hidrauličnog sistema, koja već izaziva polemike u arheološkim i inženjerskim krugovima, oslanja se na detaljnu analizu unutrašnje strukture i okolnog terena.
Kako je piramida izgrađena?
Prema rečima naučnog tima, arhitektonske karakteristike Džoserove piramide u skladu su sa sistemom za podizanje blokova pomoću hidrauličkog pritiska - tehnologijom za koju se do sada nije verovalo da je postojala u tom dobu, prenosi Popular Mechanics.
Istraživači smatraju da bi voda iz veštačkog jezera mogla biti iskorišćena za podizanje ogromnih kamenih blokova iz središta piramide na više nivoe, navodi se u naučnom radu.
Ovaj metod bi podrazumevao da se blokovi potiskuju naviše uz pomoć pritiska vode, “slično erupciji vulkana”.
Misterija strukture Gisr el-Mudir
Ako se ova teorija potvrdi, to bi značilo da su drevni Egipćani posedovali znanja o hidrauličkim sistemima koji su hiljadama godina ispred svog vremena. Time se otvara novo pitanje - da li je Džoserova piramida bila prva građevina ovakvog tipa, ili je samo deo šire, ranije razvijene tehnologije?
Istraživači ukazuju i na Gisr el-Mudir, drevnu kamenu strukturu zapadno od Džoserove piramide. Njena funkcija nikada nije potvrđena, a sada se navodi da je možda delovala kao brana, prikupljajući padavine i usmeravajući ih ka piramidi kroz sistem cevi.
Kada bi voda stigla do piramide, kretala bi se nagore kroz centralnu osovinu, poput “lave u vulkanu”. Ovaj mlaz bi funkcionisao kao "hidraulični lift", koji bi nosio ravnu platformu, verovatno napravljenu od drveta, a na kojoj bi bilo kamenje.
Novi pravac istraživanja
Prema ovoj teoriji, pritoka Nila bi snabdevala to područje vodom, stvarajući uslove za formiranje sistema nalik savremenim hidrauličkim mrežama.
Ova teza stavlja drevne Egipćane u potpuno novo svetlo. Njihovo umeće u izgradnji kanala i korišćenju barži za transport sada dobija dodatnu dimenziju - upotrebu vode kao osnovne sile za izgradnju samih piramida?!
“Egipćani su poznati po pionirskom znanju u hidraulici, ali ova studija otvara potpuno novi pravac istraživanja, upotreba hidrauličke sile za podizanje faraonskih građevina“, zaključuju naučnici.
Ukoliko dalja istraživanja potvrde ove nalaze, svet će morati iznova da piše istoriju inženjerstva.
(Telegraf.rs)