STOP ALKOHOLU, DAJTE KOLA I STANOVE, SKLANJAJTE LEŠEVE: Prva naredba Komande grada Beograda od 18. oktobra 1944. (FOTO)

Iz dvanaest tačaka ovog dokumenta vidimo da to vreme nije bilo nimalo pogodno za lenštine, da nikako nije odgovaralo ljubiteljima dobre kapljice, ali da je ubedljivo najgore bilo bogatima i sebičnima koji nisu bili navikli da dele sa drugima ono što poseduju

Dva dana pre okončanja Beogradske operacije i potpunog oslobađanja prestonice Jugoslavije od nemačkog okupatora i kvislinških snaga, kada je već dobar deo grada bio u rukama Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Crvene armije, komandant grada Beograda, general-major Ljubodrag N. Đurić, izdao je svoju prvu naredbu građanstvu, nastupajući ispred Komande grada Beograda.

Prenosimo je u celosti, a na jednoj od priloženih slika možete videti originalni dokument koji se čuva u Istorijskom arhivu Beograda, onakav kakav su i Beograđani mogli da vide tog 18. oktobra 1944. godine:

NAREDBA broj 1

KOMANDANTA GRADA BEOGRADA

GRAĐANI GRADA BEOGRADA!

Junačkom borbom jedinica bratske Crvene Armije i Narodno-oslobodilačke Vojske Jugoslavije veći deo našeg grada je oslobođen od fašističke gamadi. Konačno čišćenje čitavog Beograda privodi se kraju.

U cilju uspešnijih operacija protiv neprijatelja, higijene stanovništva i bezbednosti svih građana,

NAREĐUJEM

1. Svako kretanje po ulicama posle 18 časova strogo je zabranjeno za sve građane.

2. Zabranjuje se građanstvu izlazak iz grada do dalje naredbe, jer je primećeno da mnogi nemački zlikovci preobučeni u civilna odela beže od zaslužene kazne.

3. Da svi stanovnici grada Beograda u najkraćem roku uklone sve leševe iz kuća, dvorišta, ulica, odvoze ih van grada i zakopavaju u duboke jame.

4. Da svi lekari, koji nisu zaposleni u vojnim i civilnim bolnicama, organizuju čišćenje kvartova od leševa i drugih otpadaka i staraju se o higijeni kvarta.

5. Da sve bolnice produže svoj rad za negu ranjenika i bolesnika.

6. Svi građani imaju učestvovati u raščišćavanju ulica od ruševina radi olakšavanja i uspostavljanja saobraćaja.

7. Do dalje naredbe zabranjuje se prodaja i točenje svih alkoholnih pića.

8. Svi sopstvenici koji raspolažu sa motornim ili bilo kakvim vozilima imaju ista prijaviti za potrebe čitavog grada.

9. Svi nastojnici, čuvari javnih zgrada i nadleštava moraju iste sačuvati od eventualne plačke i prijaviti u kakvom se stanju nalaze.

10. Da svi kućevlasnici, stanodavci i ostali građani prijave sve raspoložive stanove.

11. Svi građani su dužni da prijave magacine okupatora i njihovih pomagača i da ih sačuvaju za potrebe vojske.

12. Svi radnici i službenici koji su radili na održavanju električnog osvetlenja, tramvajskog saobraćaja, vodovoda i telefonske mreže, čistoće i održavanja grada, imaju stupiti odmah na posao i učiniti sve da se prilike u oslobođenom delu grada što pre normalizuju.

Za sva ostala obaveštenja obraćati se Odeljcima Komande grada Beograda u oslobođenim kvartovima.

SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!

18 oktobar 1944 godine.

KOMANDANT GRADA BEOGRADA

General-major

Narodno-oslobodilačke Vojske Jugoslavije

Ljubodrag N. Đurić, s. r.

Ono što odmah praktično upada u oči jeste kontradiktornost tačke 2 i tačke 3 ove naredbe: ako je građanstvu zabranjen "izlazak iz grada do dalje naredbe", kako onda da uklone leševe i da ih "odvoze van grada i zakopavaju u duboke jame"?

Takođe, to vreme nije bilo pogodno za lenštine zbog tačke 6 ("Svi građani imaju učestvovati u raščišćavanju ulica od ruševina radi olakšavanja i uspostavljanja saobraćaja") i nikako nije odgovaralo ljubiteljima dobre kapljice zbog tačke 7 ("Do dalje naredbe zabranjuje se prodaja i točenje svih alkoholnih pića").

Najgore je, ipak, bilo bogatima i sebičnima koji nisu bili navikli da dele sa drugima ono što imaju, i to zbog tačaka 8 ("Svi sopstvenici koji raspolažu sa motornim ili bilo kakvim vozilima imaju ista prijaviti za potrebe čitavog grada) i 10 ("Da svi kućevlasnici, stanodavci i ostali građani prijave sve raspoložive stanove").

Međutim, te dve potonje tačke koje smo pomenuli, premda potpuno opravdane iz ratne i vojne perspektive (svaka vojska na svetu to mora da radi), mogu biti tumačene i kao početak socijalizma, jer se pitamo, da li su vlasnici tih stanova (koji nisu bili jedini koje su oni posedovali, to je očigledno iz naredbe) koje su posudili vojsci na upotrebu, ikada uspeli da iz njih izbace one koji su se privremeno uselili. Neki verovatno da, ali većina svakako ne.

(Telegraf.rs)