• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Tigrasti tvrdokrilci se brane od slepih miševa pomoću ultrazvučne mimikrije

D. M.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Slepi miševi, kao glavni lovci na insekte koji lete noću, stvaraju selektivni pritisak koji je podstakao mnoge od njihovih žrtava da razviju svojevrstan sistem ranog upozoravanja: uši specijalno podešene na visokofrekventnu eholokaciju slepih miševa.

  • 0
tigrasti tvrdokrilac Foto: Wikipedia/Muséum de Toulouse/Didier Descouens, CC BY-SA 3.0

Naučnici su zasad pronašli barem šest redova insekata – uključujući moljce, tvrdokrilce, cvrčke i skakavce – koji su razvili uši sposobne za detekciju ultrazvuka, piše Phys.org.

Međutim, tigrasti tvrdokrilci su otišli korak dalje. Kad čuju slepog miša u blizini, odgovore sopstvenim ultrazvučnim signalom, a tokom proteklih 30 godina niko nije znao zašto.

„To je ljudima strana ideja: te životinje lete unaokolo noću pokušavajući da uhvate jedna drugu u praktično potpunom mraku, koristeći zvuk kao način komunikacije“, kažu naučnici iz Prirodnjačkog muzeja Floride.

Tigrasti tvrdokrilci sigurno imaju veliku korist od proizvodnje tog zvuka, pošto može da pomogne slepim miševima da ih lociraju. To je jedina grupa tvrdokrilaca za koju naučnici znaju da proizvodi ultrazvuk kao reakciju na predatorstvo slepih miševa.

Oko 20% vrsta moljaca, pak, ima tu sposobnost i doprinosi razumevanju tog ponašanja kod drugih insekata.

Dok slepi miševi lete po noćnom nebu, periodično šalju ultrazvučne pulseve, koji im daju sliku okruženja. Kad slepi miš locira potencijalni plen, počinje da šalju pulseve češće, što mu omogućava da nacilja metu.

Kad tvrdokrilac leti, tvrdi omotač se otvara radi oslobađanja zadnjih krila koja omogućavaju let. Elitroni, koji su pokrivali krila, služe za zaštitu i ne doprinose letenju.

Od 20 vrsta tigrastih tvrdokrilaca, sedam je reagovalo na napadačke pulseve slepih miševa udaranjem krila o elitrone. Ljudima to zvuči kao potmulo zujanje, ali slepi miš čuje jasno i glasno.

Tigrasti tvrdokrilci su nesumnjivo reagovali ultrazvukom na zvuk napada slepog miša. Zašto?

Neki moljci mogu da ometaju radar slepog miša proizvodeći nekoliko učestalih zvukova. Međutim, tigrasti tvrdokrilci proizvode ultrazvuk koji je previše prost za takvo dejstvo.

Stoga su istraživači pomislili da tigrasti tvrdokrilci, koji proizvode benzaldehid i cijanovodoničnu kiselinu kao odbrambene hemikalije, koriste ultrazvuk da upozore slepe miševe da su otrovni, kao što mnogi moljci rade.

Da bi proverili tu teoriju, dali su slepim miševima da pojedu 94 tigrasta tvrdokrilca. Potpuno je pojedeno 90, delimično dva, a samo dva su odbačena, što je značilo da odbrambene hemikalije tvrdokrilaca nemaju značajan efekat.

Tako se ispostavilo da tigrasti tvrdokrilci ne koriste ultrazvuk da bi upozorili slepe miševe na svoju škodljivost. Međutim, postojala je još jedna mogućnost. Neki moljci proizvode ultrazvuk protiv slepih miševa iako su ukusni. Naučnici smatraju da moljci pokušavaju da prevare slepe miševe imitirajući ultrazvučne signale zaista otrovnih vrsta moljaca.

Da li tigrasti tvrdokrilci rade nešto slično? Istraživači su uporedili snimke ultrazvuka tvrdokrilaca sa snimcima tigrastih moljaca – postojalo je jasno poklapanje. Dakle, tigrasti tvrdokrilci, koji nemaju hemijsku odbranu od slepih miševa, proizvode ultrazvuk radi imitiranja tigrastih moljaca, koji su škodljivi za slepe miševe.

Međutim, ovo ponašanje je ograničeno na tigraste tvrdokrilce koji lete noću. Neke od 2.000 vrsta tigrastih tvrdokrilaca su aktivne isključivo tokom dana i koriste vid za hvatanje manjih insekata, a nisu pod selektivnim pritiskom predatorstva slepih miševa.

Istraživači misle da ima još neotkrivenih primera ultrazvučne imitacije, pošto je akustika noćnog neba slabo proučena.

Ove delikatne ekološke interakcije su takođe u opasnosti da uskoro budu poremećene. Zvučnom imitiranju je potrebna tiha okolina da bi funkcionisalo, a uticaji ljudi poput buke i svetlosnog zagađenja već menjaju kako noćno nebo izgleda i zvuči.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>