OTKRIVENA TAJNA: Zašto je Novak Đoković najbolji teniser na svetu!

Pored silnog truda i talenta, postoji još jedan, malo poznati detalj iz Noletove biografije, koji svakako mnogo toga otkriva - u rodnom selu Đokovića, Zvečanu, još davne 1926. godine izgrađen je prvi teniski teren na Balkanu!

  • 2

Da ništa u životu nije slučajno, pa ni ljubav prema belom sportu, svedoči primer našeg najboljeg tenisera na svetu Novaka Đokovića. Ako ste se ikada zapitali ima li poreklo neke veze sa činjenicom da je dečak, čija je porodica poreklom sa Kosova, završio na teniskom tronu, možemo slobodno reći - ima, i te kako!

Verovali ili ne, u zavičajnom mestu Đokovića, Zvečanu, sagrađen je prvi teniski teren na Balkanu.

Gradnja terena u mestu gde su rođeni Novakov otac i deda i koji će, ispostaviće se, obeležiti istoriju belog sporta, odvijala se u periodu od 1926. do 1941. godine, uporedo sa razvojem Rudničko-mehaničkog kopa "Trepča". Tada se počelo sa izgradnjom rudarskog naselja Zvečan, ali i izgradnjom engleske kolonije, teniskog igrališta i objekta za stanovanja stranaca-stručnjaka koji su došli da rade u Kombinatu.

Pridošli Englezi su uporedo sa izgradnjom rudnika i flotacija, pored u ono vreme najsavremenijih stanova koje su gradili za sebe, gradili i teniska igrališta u Zvečanu i Starom Trgu.

Ipak, tim gospodskim sportom, kako to obično i biva, nije se bavio nijedan ondašnji radnik, čak ni većina domaćih stručnjaka. Tenis je bio rezervisan samo za mali broj povlašćenih, mahom inženjera i rukovodilaca iz inostranstva. U to vreme nije bilo zvaničnih takmičenja, ali su organizovane egzibicije, na koje su dolazili i neki poznatiji teniseri iz tog vremena.

Tako je, kako svedoče lokalni spisi u Zvečanu, godine 1937. na terenima gostovala ekipa najpoznatijih beogradskih tenisera, predvođena prvakom Beograda Ljubišom Radovanovićem. Zbog svog ekskluzivnog karaktera, beli sport nije osvojio u to vreme omladinu, niti je izazvao veće interesovanje kod radnika ili građana uopšte.

Tek posle rata počinje ekspanzija tenisa na ovim prostorima, a ovaj sport sve više okupira decu proletera i seljaka, koja počinju da udaraju lopticu bekhendom i forhendom. Porodica Đoković, čija je kuća bila nedaleko od pomenutih terena, na čelu sa Novakovim nedavno preminulim dedom Vladimirom i ocem Srđanom, godine 1982. se iz Zvečana preselila u Beograd. Ostalo je, što bi se reklo, istorija.

Novak se nekoliko puta vraćao na teren u Zvečanu, pored kojeg je odrastao njegov otac, između ostalog i da podrži lokalni teniski klub, nikad ne propuštajući da istakne koliko mu je taj kraj prirastao srcu.

Iver ne pada daleko od klade, kaže naš narod. Tako je i Novak u neku ruku bio predodređen da postane šampion. Uz litre prolivenog znoja, te more talenta, njemu je, eto, i porodičnim poreklom bilo "zapisano" da pelcer sa teniskih terena u Zvečanu proslavi širom planete.

I ovde bi mogla da se primeni ona stara da krv nije voda, ali u malo izmenjenom obliku. U Noletovom slučaju bi važilo - zemlja nije voda.

(Biljana Tasić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA