ŠKOLU STARU 250 GODINA PRETVORILI U ETNO SELO: U njoj će srpski školarci moći da putuju kroz vreme (FOTO) (VIDEO)

Deca koja ovde dođu učiće pisanje na voštanim tablicama, kao u vreme kada je škola nastala. Đaci su slova pisali u vosku, prota je to pregledao, a onda pločice zagrevao na sveći da ih izravna

  • 7

Meštani šumadijskog sela Čumić preneli su staru školsku zgradu iz 1792. godine i postavili je tri kilometra dalje, kraj nove škole. Onda su na isti način u dvorište doneli i mlekar, ambar, kačaru i koš, koji će sa prastarom školom činiti etno selo.

Ono će biti mesto na koje će dolaziti učenici iz cele Srbije da bi putovali kroz vreme, pisali na voštanim pločicama i bavili se umetnošu i naukom onako kako nikada nisu imali prilike.

Ovako se mala seoska škola ozbiljno upustila u obrazovni turizam koji će joj omogućiti da opstane u trenutku kada se seoske škole u Srbiji zatvaraju.

Aleksandar Jovanović, direktor osnovne škole "Prota Stevan Popović" iz Čumića podseća da je seoski prota, Stevan Popović, šumadijske osnovce učio još 1792. godine i to u svojoj kući, koja je bila na tri kilometra od sadašnje škole. Ovo je najstarija seoska škola u Srbiji! Meštani Čumića, rešili su školu da sačuvaju i preneli je, gredu po gredu.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Kada su majstori ovu kuću rastavljali, shvatili su da je ona već jednom seljena, da su grede bile deo neke pređašnje kuće, što znači da su stare oko 250 godina! Koliko smo bili detaljni, preneli smo i čuvarkuću koja je bila na krovu, pola veka na istom mestu! Meštani Čumića su sačuvali istoriju za našu i decu cele Srbije - kaže Jovanović.

Kada je prošle godine protina kuća stigla u dvorište škole, rodila se ideja o etno selu i obrazovnom turizmu.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Meštani su nam onda poklonili mlekar, kletu (zasebna kuća, spavaća soba), kačaru (zgrada u kojoj se čuvaju kace), koš (za čuvanje kukuruza, krompira…), ambar (skladište žita ili stične hrane). Protina kuća biće muzejski deo, a sve druge zgrade učionice za decu koja će nas posećivati, kaže Jovanović.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Premeštanje objekata do sada je koštalo oko 10.000 evra, a da se nabave i premeste još tri velike kačare i opreme učionice biće potrebno još toliko.

Novac za ono što je do sada uređeno prikupilo je seosko zavičajno udruženje, a najveću zaslugu ima Jela Balfanz koja je sa mužem donirala značajnu sumu. Ona je rođena u Čumiću, a radni vek je provela u Nemačkoj gde se i udala.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Sada živim u Čumiću, gradim kuću i čekam supruga, da penzionerske dane provodimo ovde zajedno. I sama sam išla u ovu školu, ali u komunističko vreme, pa niko od nas nije znao ni za protu ni za činjenicu da imamo najstariju seosku školu u Srbiji - kaže Jela.

Obrazovnim turizmom bavi se samo pet škola u Srbiji, a škola u Čumiću je najmanja. Direktor kaže da je kolektiv škole spremio za decu, svoje goste, vrlo zanimljiv program, kakav nema ni jedna druga škola u državi.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Deca koja ovde dođu na jedan dan boraviće u četiri kačare pretvorene u učionice nalik na protine. Učiće kako se piše na voštanim tablicama. Deca su nekada pisala u vosku slova, pa je prota to pregledao, a onda pločice zagrevao na sveći da ih izravna i da bi deca mogla ponovo da pišu. Naši gosti će slikati na panjevima lipe. Ovde će se baviti reciklažnom umetnošću, ali i avio modelarstvom. Biće ukupno desetak programa u nekoliko ambijentalnih učionica u zgradama starim po vek ili dva -  kaže Jovanović.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Sve kuće koje su do sada prenete u dvorište škole dobijene su na poklon od meštana Čumića. Doneli su i postavili, ko nego - meštani Čumića. Tim čini šest ili sedam udarnika. Oni odlaze na mesta gde su trošne vekovne zgrade, rastavljaju ih u delove, popisuju svaki deo, i svaki na novoj lokaciji mora da bude tamo gde su ga ruke majstora postavile prvi put, pre vek ili dva.

Obrazovno etno selo u Čumiću zvaće se "Protino selo".

Pogledajte video:

(M. Raca)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA