NAJVEĆA TAJNA PAVELIĆEVOG NADBISKUPA: Stepinac je bio SRPSKI HEROJ sa Solunskog fronta (FOTO)

Alojzije Stepinac je dočekao Prvi svetski rat dok se još školovao, zbog čega je studije morao da ubrza. Završio je školu za rezervne oficire i 1917. godine je poslat na Italijanski front, gde je jula naredne godine zarobljen. Tada počinje možda najbizarnija epizoda njegovog života

  • 95

Kada se Pandorina kutija jednom otvori, teško se ponovo zatvara a iz nje znaju neprestano da izlaze utvare. U ovom slučaju, utvare prošlosti. Nakon rehabilitacije generala Mihailovića u Beogradu, županijski sud u Zagrebu rehabilitovao je Alojzija Stepinca.

Srbi će reći da se njih dvojica ne mogu porediti, a i Hrvati će reći istu stvar. I jedni i drugi će se složiti da su to dve potpuno različite ličnosti, da je jedna nevina a druga kriva. Koja je nevina a koja kriva zavisi od ugla gledanja.

Nećemo sada o tome. Koncentrisaćemo se na rani život Alojzija Stepinca, kardinala i zagrebačkog nadbiskupa, koji krije jednu - iz današnje perspektive - bizarnu činjenicu.

Rođen je kao peto od devetoro dece, 8. maja 1898. godine u selu Brezarić, u parohiji Krašić, u ondašnjoj Kraljevini Hrvatska-Slavonija koja se nalazila u okviru ugarske polovine Austrougarske monarhije. Otac Josip je bio bogati vinogradar, a majka Barbara - posvećena katolkinja koja se molila neprestano da joj neki sin postane sveštenik - bila je očeva druga žena. Imao je troje braće i sestara iz očevog prvog braka.

Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG

Osnovnu školu je pohađao u Krašiću, a zatim je srednju upisao u Zagrebu, gde je prvi put ušao u strukture Katoličke crkve. Tokom boravka u nadbiskupijskom liceju počeo je ozbiljno da razmišlja o tome da bi zaista i mogao postati sveštenik.

Međutim, već je izbio Prvi svetski rat, pa je morao da ubrza studije pošto je regrutovan. Car i kralj ne bira. Poslat je u Rijeku u školu rezervnih oficira, a posle šest meseci obuke na Italijanski front, 1917. godine, gde je zapovedao bosanskim vojnicima.

Jula 1918. je zarobljen, a njegovoj je porodici rečeno da je poginuo. Čak je i memorijalna služba održana njemu u čast, u rodnom mu Krašiću. Nedelju dana nakon službe primili su telegram: nije mrtav, već se nalazi u italijanskom logoru za ratne zarobljenike.

Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG

Sada nastupa izvesna pometnja u podacima, ali su neke stvari ipak jasne. Solunski front je probijen septembra te godine a podaci o tome u kom je trenutku Stepinac pušten iz zatvoreništva variraju. Prilično je sigurno, međutim, da je pušten tek 6. decembra, i to izgleda intervencijom Jugoslovenskog odbora.

Kako je car i kralj Karlo razrešio vojsku zakletve jer se Austrougarska raspadala a već bile formirane nove države, među njima i Država SHS (Slovenaca, Hrvata i Srba), Stepinac je dobrovoljno ušao u Jugoslovensku legiju koja je upućena na bivši Solunski front.

Nije učestvovao u borbama na strani Srba, jer više nije bilo nikoga s kim bi se tukao.

Ali, sa druge strane, niko ga nije ni terao da ulazi u Jugoslovensku legiju. Očito je verovao u ideju jedinstvene države Južnih Slovena.

Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG Alojzije Stepinac. Foto: Profimedia/AKG

Uglavnom, u Solunu je proveo Božić, u karantinu. Posle toga je sa vojskom bio u Vranju, Gnjilanu i Prištini, a kući se vratio na proleće 1919. godine. Imao je čin potporučnika; naredne godine kralj će ga unaprediti u rezervnog poručnika.

Zbog boravku u Jugoslovenskoj legiji u Solunu, kralj Aleksandar I ga je 1932. godine izabrao za naslednika zagrebačkog nadbiskupa Bauera, kada ovaj bude preminuo (što se desilo pet godina docnije). Sa tim se složio i papa Pije XI, uprkos tome što je bio još uvek jako mlad za tako važno nameštenje: imao je svega 34 godine, a imaće samo 36 kada to bude ozvaničeno.

Zapravo, toliko je moćna informacija da je Stepinac bio srpski vojnik na Solunskom frontu (bez obzira što se nije stvarno i borio za Srbiju) da je mnogi Hrvati danas koriste da bi dokazali da on nije kriv za ustaške i zločine nižeg sveštenstva Katoličke crkve, a da je što se tiče pokrštavanja samo spasavao što se spasti može.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Jole-HR

    22. jul 2016 | 17:48

    Episkop pakrački Ćulibrk: Stepinac je spašavao Srbe i Židove.. SPC: Politički motivirano suđenje Stepincu ne može bit točka polazišta za komisiju u Vatikanu..

  • Putnik

    22. jul 2016 | 16:41

    Ne znam u čemu je problem i zašto se buni SPC, pa zar nije historijski fakat da su ustaše na jednoj i četnici na drugoj strani bili jako dobri saradnici i i jedni i drugi saradnici fašista... A SPC je tada bila a i danas je ideološki mentor četničkog pokreta... Kvaka je u tome da su bili na istoj strani i u istim govnima

  • Vesna

    22. jul 2016 | 17:13

    Sami smo krivi kad smo rehabilitovali Dražu, a sad ćemo i Nedića. Tako ćemo preći iz antifasista u fašiste

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA