Hrvatski ministar nazvao ustaškog ideologa MUČENIKOM, ŽRTVOM I JUNAKOM (VIDEO)

Julije Makanec je 1945. zajedno s ostalim uhvaćenim ustaškim ministrima osuđen na smrt i streljan

  • 10

Tek izabrani ministar nauke i obrazovanja Pavo Barišić u vladi Hrvatske, na čiji račun je do sada upućeno više kritika od optužbi za plagijat do malverzacija sa novcem i putnim nalozima, u svom je članku nekadašnjeg ministra obrazovanja NDH i ustaškog ideologa Julija Makanca nazivao "hrvatskim mučenikom".

>>> MAJA PODIGLA PRAŠINU U HRVATSKOJ: Moj deda je za vreme ustaša spasao 169 Jevreja

Profesor filozofije Josip Talanga je to nazvao "salonskim ustaštvom".

Barišićev članak "Filozofija istorije ulija Makanca", objavljen je u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1992, a u njemu stoji da je ustaški ministar obrazovanja u režimu Ante Pavelića ''tragični junak i žrtva''", piše nedeljnik Novosti.

Pripadnik Ustaškog pokreta i doktor filozofije Julije Makanec odigrao je istaknutu ulogu već u prvim danima NDH, da bi 1942. postao direktor duhovnog vasitanja Ustaške mladeži, a 1943. i ministar narodne prosvete NDH. Zbog toga je 1945. zajedno s ostalim uhvaćenim ustaškim ministrima bio osuđen na smrt i streljan.

Međutim, navodi doktor filozofije Pavo Barišić, današnji ministar obrazovanja u vladi Andreja Plenkovića, a tadašnji direktor Instituta za filozofiju, u svom članku iz 1992, Makančev politički rad redukovao je na tek par rečenica u kojima je nabrojao njegove funkcije.

Barišić je Makančevu filozofiju istorije prikazao na osnovu njegovih rukopisa nastalih nakon što je 1943. bio imenovan za profesora Mudroslovnog fakulteta Hrvatskog univerziteta.

Barišić hvali Makančevu ''veliku erudiciju'', ''osebujan stil pisanja'' i ''jezičku vrituoznost s kojom odeva svoje duboke filozofske misli''. Barišić navodi da svoj rad piše s ciljem da Makanca otme zaboravu i ''ukaže na sudbinu hrvatskoga intelektualca koji od početka svesno ulazi u tragičnu borbu za hrvatsku samostalnost''.

Na kraju pasusa u kojem objašnjava kako je Makanec još 1935. ''svojim filozofijskoistorijskim pristupom potpuno osvestio hrvatsku istoriju kao hiljadugodišnju kalvariju u borbi za opstanak i državnost'',

Barišić zaključuje:

- Deset godina kasnije povorci hrvatskih mučenika pridružio se i sam Julije Makanec.

Vraćajući se istoj tezi na kraju svog članka Barišić je, nadalje, zaključio da je Makanec u sferi političke delatnosti ''neumitnim usudom istorijskog zbivanja postao tragični junak i žrtva''.

Zbog ovog Barišićeva članka u Prilozima, profesor filozofije Josip Talanga je podneo ostavku u uredništvu tog časopisa.

- Dao sam ostavku jer Barišić nijednom rečju u tom članku nije osudio činjenicu da je Makanec bio ideolog NDH - potvrdio je Novostima Talanga, redovni profesor i donedavni šef Hrvatskih studija.

- To što se događalo nazvao sam salonskim ustaštvom - kazao je Talanga.

Ministar Barišić se, međutim, nije oglasio ovim ovodom, a više o ovoj temi objavljuju Novosti, glasilo Srpskog nacionalnog veća.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srpski Tesla

    28. oktobar 2016 | 12:12

    Ovi nikako da nadju normalnog ministra kulture i obrazovanja.Posle Hasanbegovića ovaj ludak.Sjaši kurta da uzjaši murta.Kakav narod takvi i ministri.Ja uporno tvrdim da su dva najgora ljudska semena, Hrvati i Šiptari.Nema gore nigde na svetu.A uz rame su im i ovi „naši turci".

  • ATIMUS

    28. oktobar 2016 | 07:59

    Sada hrvatska iz gospostine tone u seljatizm provincijalizam,primitivizam ustvari vracaju se tamo odakle su i dosli iza dna politicke kulturne margine i to gori seljatizam primitivizam provincijalizam u koi je srbija upala zadnjih decenija

  • Jeretik

    28. oktobar 2016 | 11:22

    Mudroslovni fakultet, hahaha.....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA