Živosav je poslednji dunđer: Čuva svoj zanat od zaborava, a seli prava građevinska BLAGA koja cene svuda u inostranstvu (FOTO)

Ne haje za pogrdnu upotrebu naziva njegovog zanata i objašnjava da su dunđeri bili majstori koji su znali kuću sami da naprave od temelja do krova

  • 3

Živoslav Lazarević iz sela Čumić kod Kragujevca jedini je i poslednji šumadijski dunđer.

Ovaj zanat vam može doneti zaradu od 1.200 EVRA MESEČNO: Šapčanka sjajno unovčila svoj rad!

OVO SU POSLEDNJI SRBI SVOJE VRSTE: Njihov plemeniti zanat je nekad bio cenjen, a danas nestaje

SRPKINJE NE ZNAJU ŠTA RADE ASURDŽIJE: A njihove ZLATNE RUKE prave ČUDO, bez kojeg žene NE MOGU! (FOTO)

Nekada su dunđeri gradili seoske pomoćne objekte i kuće od drveta i blata. Lazarević danas svoj zanat u izumiranju koristi da bi sačuvao kuće naših predaka i to tako što čitava zdanja premešta na mesto na kome neće biti zaboravljene.

Živoslav Lazarević praktično seli stare kačare i čatmare.

Zanat dunđera znači da je majstor i tesar i stolar i zidar. Danas se nepravedno dunđerom nazivaju neznalice u nekoj branši i to zbog verovanja da majstor koji zna tri zanata ni jedan ne zna dobro.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Lazarević ne haje za pogrdnu upotrebu naziva njegovog zanata i objašnjava da su dunđeri bili majstori koji su znali kuću ili pomoćni objekat sami da naprave od temelja do krova.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Ja, današnji dunđer, selim stara zdanja, sa mesta gde propadaju na mesta gde će ih čuvati. Selim ih deo po deo, pa ponovo sklapam na novoj lokaciji, da budu ista kao pre 200 godina kada su napravljena. Tužno je, za koju godinu u našim selima više neće biti starih kačara i čatmara.

Ove stare građevine, pravljene od hrastovine i blata, nestaju jer ih stranci uveliko kupuju. Srce mi poskoči kada dobijem posao da neku građevinu premestim tamo gde će neko o njoj brinuti, a prošle godine sam neke objekte preselio u dvorište škole u Čumiću- kaže Lazarević.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Kada se jedna građevina premešta, najpre valja prilagoditi novi teren na kome će ona biti. Obično se na novoj lokaciji gradi novi temelj, jer su stari najčešće propali. Dunđer ipak ima znanja o graditeljstvu.

- Nekada su stari dunđeri vodili računa i o tome da kuća bude postavljena prema izlasku sunca. Takođe se pazilo da bude "otvorena" za vetrove kako bi se ugrađeno drvo valjano sušilo, drvo "radi" još godinama po izgradnji. Kada sada premeštam te građevine, najčešće kačare, vadim brvna stara po 200 godina bez ijedne mane.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Nema modernog materijala koji ima ovakve odlike - zaklinje se poslednji šumadijski dunđer.

On objašnjava da se pri selidbi jedne kačare ona najpre fotografiše na starom mestu gde je izgrađena, pa se svaka greda popisuje i obeležava brojem, a onda na novu lokaciju vraća istim redom. Svaka greda mora da zauzme mesto, gde je na zgradi od pre 200 ili 250 godina, postavio stari dunđer.

 

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- A te kačare, pa to je blago. Na žalost te kačare od hrastovine, stare po više od dva veka, više su cenjene van Srbije. Naši ljudi ih prodaju strancima koji od ove hrastovine uređuju enterijer i prave brvnare. Nekada je hrastovine bilo dosta u Šumadiji, danas je nema i skupa je.

 

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Sa druge strane, danas postoje nove tehnologije, brže se gradi, ali nije isto živeti u betonu i kući od prirodnog materijala. Drvo ima dušu i zbog nje sam ja još uvek dunđer- zaključuje Lazarević.

Najveći problem srpskih dunđera koji sele stare građevine su ćeramide, kojima je nekada bio pokrivan krov. Danas ih je malo sačuvanih i pravi su dragulj. Nameštaju se prema određenom sistemu slaganja i bez eksera, a vetar skoro da ih ne može odneti.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Kačare su drvene zgrade nedaleko od seoske kuće u kojima su čuvane kace, najčešće sa vinom ili sirom. Čatmare su kuće najčešće zastupljene u planinskim predelima. Ljudi koji su pravili ove kuće su na specifičan način, bez eksera i klinova spajali drvenu građu zasecanjem i preplitanjem pruća, gradeći skelet kuće koji su zatim oblagali mešavinom blata i slame.

(Marija Raca)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA