Ovo je Deklaracija o zajedničkom jeziku Srba, Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca: Pročitajte šta piše u njoj (FOTO)

U sastavljanju teksta Deklaracije koja će biti predstavljena 30. marta u Sarajevu učestvovalo je tridesetak eksperata različitih profila iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore

  • 34

Više od 200 stručnjaka iz lingvistike i drugih društvenih nauka potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku Srba, Hrvata, Bosanaca i Crnogoraca. Hrvatski portal "Jutarnji.hr" ekskluzivno je došao u posed Deklaracije i otkrio šta tačno piše u njoj.

 

Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci treba da imaju zajednički jezik: 200 stručnjaka potpisalo deklaraciju!

 

U sastavljanju teksta Deklaracije koja će biti predstavljena 30. marta u Sarajevu učestvovalo je tridesetak eksperata različitih profila iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

 

- Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik - odgovor je potvrdan. Reč je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa - odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama - kakvi su nemački, engleski, arapski, francuski, španski, portugalski i mnogi drugi... Korišćenje četiri naziva za standardne varijante - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski - ne znači da su to i četiri različita jezika - stoji u Deklaraciji u kojom se među ostalim poziva na “hitno ukidanje svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovnim ustanovama, zaustavljanje veštačkog razdvajanja jezika, prestanak rigidnog definisanja standardnih varijanti i liberalizacija jezičkih praksi.”

 

Neprirodno stanje

 

Igor Štiks, jedan od potpisnika, objašnjava: “Nije cilj Deklaracije da pozove na stvaranje jedinstvenog jezika, već upravo suprotno, Deklaracija kaže da je reč je o policentričnom jeziku čije bogatstvo prožimanja treba pustiti da se slobodno razvija. Deklaracija ustaje protiv nacionalističkih manipulacija jezikom i ideje da se jezici nužno moraju razdvajati kako bi se učvrstili odvojeni nacionalni identiteti, da se narod i jezik moraju podudarati, smatra da je to nepotrebno i da je bogatstvo sva četiri jezika u činjenici da dele zajedničku lingvističku osnovu.”

 

Upitana da prokomentariše Deklaraciju, hrvatska ministarka kulture, Nina Obuljen Koržinek, rekla je da nije detaljnije upoznata s njom ta da joj nije jasno u kojem smeru ide ta inicijativa.

 

- Nedavno smo proslavili veliku godišnjicu Deklaracije o hrvatskom jeziku pa pretpostavljam da je ovo politička inicijativa koja se i na to želela odnositi. U svakom slučaju, kao što znamo kroz istoriju, Hrvati su govorili i pisali na hrvatskom jeziku, a hrvatski književnici su oduvek govorili da pišu na hrvatskom jeziku kada je hrvatski jezik postao službeni. Pitanje zajedničkog jezika je politički konstrukt koji je došao s jednom državom 1945. godine i nikada zapravo u stvarnosti nije zaživeo. On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu - izjavila je ministarka.

 

Foto-ilustracija: Wikimedia, pixabay.com

Foto-ilustracija: Wikimedia, pixabay.com

 

Deklaracija je, objašnjava jedan od njenih inicijatora, beogradski pisac Vladimir Arsenijević, nastala kao rezultat serije regionalnih konferencija koje su se održavale pod nazivom “Jezici i nacionalizmi”, a “pokrenute su s osećajem da se nalazimo u neprirodnom stanju u regiji gde identitetske politike dominiraju nad lingvističkom naukom”.

 

Udruženje Krokodil, koju vodi Arsenijević, projekat iz kojeg se izrodila Deklaracija pokrenut je u saradnji s partnerima, splitskom Udrugom Kurs, PEN Centrom iz Sarajeva te podgoričkim Centrom za građansko obrazovanje.

 

- Krajnji cilj ne samo deklaracije, već i šire inicijative, jeste da se smanji i zaustavi šteta koju neprestano proizvode nacionalističke identitetske politike u regiji. To je možda najvidljivije u obrazovanju u BiH,u tom projektu ‘dve škole pod jednim krovom’, zapravo projektu proizvodnje budućih neprijatelja - ističe Arsenijević.

 

Bečki dogovor

 

Direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić, upitan za mišljenje, odgovara: “Čini mi se da je dosta nezaslužene bure podigla ova cela akcija. Vrlo bombastično najavljena uz potpise brojnih novinara i umetnika iz područja književnosti, filma i pozorišta “s ovih prostora” sama je Deklaracija svojevrstan odgovor na sasvim primereno obeležavanje 50. godišnjice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika na čijem je tragu, kako neki od pokretača ističu, premda to nije tačno. Meni se čini da je Deklaracija o zajedničkom jeziku na tragu Bečkoga književnog dogovora koji je potpisan pre 167 godina upravo 28. marta 1850. godine jer i jedan i drugi dokument polaze od iste pretpostavke: Hrvati i ostali narodi govore zajedničkim jezikom.

 

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

 

Promašena akcija?

 

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku svi govore tim zajedničkim jezikom, ali on nema imena premda bi se svakom korisniku ostavila mogućnost da svako svoj jezik imenuje kako želi. Kao da to sad nije slučaj. Na poslednjem popisu stanovništva 2011. svaki građanin Republike Hrvatske mogao mogao je da se izjasni kojim jezikom govori pa je tako 95,60 odsto njih za svoj materinski jezik odabralo hrvatski, a više od 10.000 državljana RH odabralo je naziv hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski. Međutim, isto je tako pravo svake države da se prema službenom nazivu svojeg jezika odredi u svojim temeljnim dokumentima, poput Ustava, i da ga nazove onako kako misli da je u skladu s voljom većine svojih građana. Zaključno, mislim da je reč o potpuno promašenoj akciji koja ni na koji način ne može utjecati na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj službeni jezik hrvatski te da je hrvatski jezik službeni jezik Evropske unije. - zaključuje Željko Jozić.

 

Pogledajte šta piše u Deklaraciji:

 

Foto: jutarnji.hr

Foto: jutarnji.hr

 

Foto: jutarnji.hr

Foto: jutarnji.hr

 

Daljinac baner

 

(Telegraf.rs / Izvor: Jutarnji.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Isko

    29. mart 2017 | 10:09

    Brazilci govore portugalskim jezikom. Mnoge države Engleski koriste kao službeni. Jedino mi, šaka jada svi ukupno, hoćemo da smo svaki posebno. Naravno da govorimo istim jezikom, čim se razumemo bez prevodioca.

  • Nikola zivkovic

    29. mart 2017 | 10:18

    Jedino ispravno . Dosta domacih bolesnika.

  • Marko

    29. mart 2017 | 10:30

    Ko njemacka austrija i svajcarska, najlakse i najbolje

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA