NAUKA ILI ORUŽJE: Amerikanci prave smrtonosne viruse koji mogu zbrisati čovečanstvo!

Holandski naučnik prošle godine objavio da je napravio "virus koji može da zbriše pola planete", istraživanja su stopirana, ali sada se sa njima nastavilo. Problem je što su rezultati dostupni svima

  • 6

Nakon jednogodišnje obustave istraživanja, američki naučnici mogli bi da nastave rad na stvaranju novih smrtonosnih vrsta ptičjeg gripa i drugih virusa. Uvedena su i nova pravila koja bi trebala da ublaže strahove koje ovakva istraživanja mogu da izazovu, ali sve ovo, međutim, neće ublažiti činjenicu da su informacije o ovim neuobičajenim istraživanjima dostupne apsolutno svima. To uveliko i povećava strah od zloupotreba, posebno nakon što je holandski naučnik Ron Fušije pre godinu dana objavio da je napravio "verovatno jedan od najopasnijih virusa koji može da zbriše pola planete".

Naučnici sada moraju detaljno da opišu naučnu i zdravstvenu korist koju njihov rad može da donese, kao i sigurnosne rizike, pre nego što dobiju novac. Takođe, rezultati rada moraju da budu dostupni i drugim naučnicima koji rade u tom polju.

Postavlja se pitanje zašto uopšte postoji potreba za stvaranjem virusa koji bi mogli da ugroze čitav ljudski rod. Naučnici opravdanje nalaze u činjenici da je to jedini način da se stvore antivirusi i time preduprede manje opasne zaraze i epidemije.

Međutim, i pored čovekoljubivog motiva koji stoji iza ovih eksperimenata, oni i dalje izazivaju velike strahove, kako u stručnim, tako i u laičkim krugovima. Sudeći po ispitivanjima javnog mnenja, velika većina ljudi se plaši da bi oni mogli dovesti do katastrofe nesagledivih razmera.

Eksperimenti ove vrste su prvi put izazvali negodovanje javnosti kada je decembra 2011. godine holandski naučnik Ron Fušije objavio da je napravio "verovatno jedan od najopasnijih virusa koji može da se napravi". Ovaj virus mogao bi da usmrti polovinu populacije naše planete.

Sve ovo pokrenulo je polemiku među naučnicima da li bi trebalo cenzurisati istraživanja, jer bi, po njihovom mišljenju, na taj način ljudi ostali uskraćeni za važna saznanja. Međutim, sa druge strane potpuna ogoljenost informacija podrazumeva i da bi podaci o smrtonosnim virusima mogli dospeti u ruke terorista ili država koje imaju za cilj razvijanje ultimativnog biološkog oružja.

Grupa naučnika na univerzitetu Viskonsin ipak ne želi da objavi svoja dostignuća u oblasti smrtonosnih virusa, da to ne bi ugrozilo bezbednost čovečanstva. Nacionalni zdravstveni institut, koji je glavni finansijer ovakvih istraživanja, nije ih ograničio, već je uveo dodatna pravila.

 

Majkl Osterholm, naučnik sa univerziteta u Minesoti i član američkog Nacionalnog savetodavnog odbora za biobezbednost je zabrinut ovakvom odlukom vlade.

- Otvorena je pandorina kutija. Ako se rezultati objave javno, bilo koja laboratorija u svetu će moći da ponovi iste eksperimente - rekao je Osterholm.

Sve ovo implicira da su naučnici možda na pragu novih i još smrtonosnijih virusa, nego što su na primer sida ili ebola, za koje se godinama spekuliše da su u stvari nastale u laboratorijama, a zatim bile isprobavane prvo na životinjama, koje su ih vremenom prenele na ljude, uglavnom u ugroženim delovima Afrike, u kojoj ove bolesti i danas predstavljaju najveće pošasti.

(M. R.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Vladimir Vukovic

    25. februar 2013 | 23:08

    Kreiraju viruse, da bi se ljudi zarazili, i onda kao prodaju neke anti-viruse samo da uzmu pare, i da pobune narod. J*bem vam sve mrtvo!

  • G-Man

    25. februar 2013 | 23:39

    Boze kako je tanka linija izmedju genija i budale...Kako nisu izmislili nesto sto bi nam svima olaksalo zivote ili vec ako se necemo puno muciti...PUSTITE VIRUS...

  • Vlada

    26. februar 2013 | 05:59

    Najbolesnija nacija

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA