FALŠ HRANA: Najviše se prave kopije maslinovog ulja, čajeva, začina, mleka, meda, kafe i mesa!

Analiza Udruženja američkih potrošača pokazala je da je falsifikovanje hrane u svetu poraslo za čak 60 odsto. Dodaju se aditivi, ali i štetne materije kako bi se stvorio privid originalnog proizvoda

  • 0

U svetu hrane, krivotvorenje podrazumeva kopiranje robnih marki poznatih proizvođača, ali i štednju na kvalitetu korišćenjem jeftinijih sirovina.

Analiza Udruženja američkih potrošača pokazala je da je falsifikovanje hrane u svetu poraslo za čak 60 odsto, a najčešći predmeti falsifikatora su maslinovo ulje, čajevi, začini, mleko, med, mlevena kafa, sirupi, vino, meso, riba, morski plodovi, puter, alkohol i konditorski proizvodi.

- Maslinovo ulje često se razređuje jeftinijim uljima, u obična vina dodaju se začini kojima se lažira njihova starost, u čajeve se dodaju obične trave, a najproblematičniji su oni u filter kesicama, koji se često prave od otpadaka, od onoga što ostane posle sušenja bilja. Umesto kafe, prodaju se prženi kukuruz, ječam i ostale žitarice koje nisu štetne, ali nisu ni kafa - kaže nutricionista Milorad Veljković.

Razređeno maslinovo ulje, voda i šećer u "100 odsto voćnim sokovima", obične travke u kesicama čaja, začini pomešani s prehrambenim bojama i pasirani pasulj u kesten pireu, samo su neki od načina falsifikovanja hrane.

Kako piše Blic, hrana se falsifikuje na više načina: menjanjem pravog sastava korišćenjem sličnih jedinjenja, dodavanjem aditiva kako bi se stvorio privid originalnog proizvoda, ali i dodavanjem nedopuštenih, štetnih materija.

 

- Po zdravlje građana opasni su i originali, a kamoli jeftinije kopije suhomesnatih i mlečnih proizvoda u koje se, pored mesnog otpada, stavljaju razni štetni sastojci kako bi te namirnice izgledale onako kako su kupci navikli i kako bi im se produžio rok trajanja. Proizvodi poput viršli, parizera i pašteta prave se od otpadaka mesa, a u tu smesu se ubacuju razni dodaci, aditivi, led i emulgatori, koji pomažu da se masa ujednači i oblikuje - kaže Veljković.

Čak i kada nije štetna po zdravlje, falš proizvodnja smatra se prevarom, samim tim što građani plaćaju nešto što nisu dobili, a u celoj ovoj priči profitiraju samo oni koji su skupo prodali jeftino napravljenu namirnicu.

(Telegraf.rs/ Izvor: Blic)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA