SRPSKI USUDI NA VIDOVDAN: Od Kosovskog boja do datuma za pregovore!

Vidovdan je nepokretni crkveni praznik koji uvek pada 28. juna, a na taj datum se kroz srpsku istoriju desilo mnogo bitnih događaja: bitke, atentati, izručenja, usponi i padovi...

  • 4

Ovaj datum doneo je najuzbudljivije događaje kroz domaću istoriju, i dok jednima predstavlja usud, a drugima nadahnuće, Vidovdan će ove godine imati veliki značaj jer će na taj dan biti odlučeno da li će Srbija konačno dobiti datum za početak pregovora sa EU.

KOSOVSKI BOJ

Nema sumnje da je Kosovski boj, koji se odigrao baš na Vidovdan, zauvek urezao ovaj datum u srpsku istoriju. Iako je prošlo 624 godine od ove bitke, i dan-danas ne postoji jedinstveno mišljenje da li smo doživeli poraz ili pobedili na Kosovu.

Prvi izvori same bitke govore o srpskoj pobedi, a pogibija oba vladara(kneza Lazara i sultana Murata) i to što se Bajazit nije zadržao u Srbiji još više je pojačalo ovaj utisak. Međutim, sve i da je istina da je srpska vojska dobila bitku, posledice po srpski narod su bile dalekosežne.

Usledilo je viševekovno ropstvo pod Turcima, međutim, sećanje na Kosovski boj je nastavilo da živi i mnogima predstavlja nadahnuće. I danas se često citiraju reči kneza Lazara u epskim pesmama: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvek i doveka"!

TAJNI UGOVOR, ATENTAT, STVARANJE KRALJEVINE

Za 28. jun vezano je i potpisivanje sudbonosne Tajne konvencije između Srbije i Austrougarske 1881. godine. Tim dokumentom Srbija je postala zavisna od Austrije, ali je od nje dobila međunarodno priznanje da postane kraljevina.

U Sarajevu je 28. juna 1914. Gavrilo Princip izvršio atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda, a kasniji razvoj situacije doveo je do Prvog svetskog rata.

Na Vidovdan 1919. potpisan je mirovni ugovor kojim je okončan Prvi svetski rat, dok je dve godine kasnije kralj Aleksandar Prvi Karađorđević doneo Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Takođe na Vidovdan, 1948. godine, na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija. To je značilo formalan raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva koje su usledile trajale su do 1955. godine.

- Bez sumnje, Vidovdan je najvažniji datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i jedan od temelja kolektivnog identiteta Srba. To što su se kasnije na ovaj datum, namerno ili slučajno, odigrali i mnogi drugi događaji, samo je pojačalo mit o Vidovdanu - kaže istoričar Čedomir Antić.

VIDOVDANSKI USPON I PAD SLOBODANA MILOŠEVIĆA

Upravo na Vidovdan Slobodan Milošević se 1989. godine ustoličio kao neprikosnoveni nacionalni vođa i poveo Srbe u događaje za koje nisu bili nimalo spremni. Milionska masa mu je klicala na Gazimestanu, a verovatno bi podržala bilo koga ko je na Vidovdan te godine stao ispred njih i obećao im povratak nacionalnog identiteta.

Tačno 12 godina posle Gazimestana Milošević je izručen sudu u Hagu. I sam događaj nije bio toliko šokantan koliko datum izručivanja. Kritičari su se podelili u dve grupe.

Prvi su ga smatrali za nacionalno poniženje, a drugi kao potpuno pogrešan izbor jer je Miloševiću pružena još jedna prilika da ponovo na Vidovdan uđe u istoriju "kako bi se borio protiv svetske nepravde".

DATUM I ULAZAK U EU NA VIDOVDAN?

Pored svih ovih događaja,  i danas, iz zvaničnog Brisela, koji se često oslanjao na simboliku, stižu dojave da će Srbija, zajedno sa ostalim zemljama zapadnog Balkana, ući u Evropsku uniju 28. juna 2014. godine.

Tada će biti obeležena stogodišnjica ubistva austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, što bi trebalo da simbolizuje kraj veka evropskih ratova.

Pre toga, neophodno je da Srbija dobije datum za početak pregovora, a odluka će biti saopštena na Vidovdan ove godine. Premijer Ivica Dačić je izrazio uverenje da će vesti na Vidovdan konačno biti dobre.

Srpska pravoslavna crkva i vernici  obeležavaju Vidovdan tako što daju pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici sa Turcima na Kosovu Polju 1389. godine. Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne peva, a ljudi se prisećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Feki

    6. jun 2013 | 11:21

    Taj vidovdan i posledice koje je za sobom vukao, znatno je uticao na umanjen broj srba uopste.

  • raška

    6. jun 2013 | 11:02

    Pa gospodo nije isto, da li smo dobili ili izgubili bitku. To je najveća bitka onoga vremena. Između hrišćana i muslimana. Svi izvori govore o srpskoj pobedi. Turski izvori govore o srpskoj pobedi. Šta tu nije jasno? To je jedini put u istoriji osmanlija da im je sultan poginuo. A sa druge strane u to vreme Srbija je imala kralja Tvrtka, a sam Lazar je bio knez. prema turskim i drugim izvorima osmanlijska vojska je imala oko 180 000 ljudi, a srpska od 60 000 do 80 000 ljudi.

  • Dejan

    6. jun 2013 | 14:45

    Ubistvom Mihajla Obrenovica zbog te konvencije pochinje srpska propast...Narodno pozoriste I Saborna crkva bili su njegov putokaz ali ruska ruka je ochigledno prekobna za srbe vekovima...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA