Zašto je Crna Gora skuplja od Bahama i Maldiva?! (FOTO)

Za dve osobe u hotelskom smeštaju u špicu sezone potrebno je izdvojiti oko 1000 evra. Miločer je šampion po ceni "plažnog mobilijara" od 75 evra

  • 80

Ukoliko se odlučite da ove godine provedete svoj godišnji odmor u Crnoj Gori, spremite poveću sumu evropskih novčanica, jer će vas 10 dana na primorju u susednoj državi koštati bezmalo kao na Bahamima, jer je za dve osobe u hotelskom smeštaju, u špicu sezone potrebno izdvojiti oko 1000 evra!

Prevoz, smeštaj, hrana i ostali troškovi su neuporedivo veći od onih koje nude druge turističke destinicije ne mogu ni da se porede sa onima u ostalim zemljama koje su u ponudi ovdašnjih turističkih agencija. Usluga je na nižem nivou nego u recimo Grčkoj ili Turskoj, dok su cene "bezobrazno" visoke. 

I to važi od samog starta odmora, odnosno putovanja do destinacije gde ćete provesti svoj zasluženi odmor. Ukoliko želite da izbegnete dvanaestočasovno putovanje autobusom i testiranje krajnjih mogućnosti unutrašnjih organa na krivinama nakon prelaska granice, moraćete da izdvojite od 135 evra po osobi, koliko košata povratna avionska karta od Beograda do Tivta, dok jeftinija varijanta i putovanje pomenutim autobusom iznosi od 45 do 80 evra po osobi, u zavisnosti od auto-prevoznika i vrste autobusa.

Kada stignete na svoje odredište, čekaće vas taksisti, koji će vam za vožnju od dva-tri kilometra tražiti od sedam do deset evra. Autobusi su nešto jeftiniji, pa je tako cena autobuske karte u lokalu koštati od tri do pet evra.

Ponuda smeštaja je široka, ali bez obzira na to, cene ni u ovom sektoru nisu privlačne. Sobe, koje su pristojno udaljene od plaža možete naći za 25 evra po danu, dok hoteli, u zavisnosti od lokacije idu od 40 evra za jednokrevetnu sobu u manje atraktivnim mestima, dok se cene u Budvi i okolini kreću i po nekoliko stotina evra. Tu, naravno ne ulazi najekskluzivniji deo obale, oko Svetog Stefana koji je priča za sebe.

Hrana i piće su posebna priča. Cene su u većini gradova poprilično ujednačene, i u proseku su skuplje od onih u Beogradu za 30 do 50 procenata. Na primer, kilogram paradajza je 1, 8 evra, krastavac 1 evro, plastična flaša piva od dve litre, u zavisnosti od proizvođača, košta od 2 do 2,5 evra, hleb je 70 centi, litra mleka evro, dok je flaša kisele vode u prodavnicama od 70 centi do evra.

Na pitanje zbog čega je pivo skuplje u njihovoj prodavnici, nego u kafiću u Amsterdamu, imaju identičan odgovor: "E, a ti idi u Amsterdam, pa ga kupi tamo!"

Cene brze hrane su takođe veće za 30 do 50 procenata nego u Beogradu. Parče pice je na većini mesta 2 evra, slatke palačinke imaju istu cenu, pljeskavice i ćevapi su dva i po evra, dok je piletina od tri do šest evra.

Ukoliko želite da priuštite obrok u restoranu, planirajte da, u zavisnosti od mesta, izdvojite bar 25 evra za dve osobe, sa minimalnim posluženjem.

Ako niste u hotelu koji ima sopstvenu plažu, to je novi problem. Skoro cela obala je preplavljena privatnicima koji su zakupili deo plaže, pa se ležaljke i suncobrani naplaćaju od 10 evra u manje poznatim plažama, do 75 evra, koliko iznosi upotreba mobilijara na plaži u Miločeru.

Na nekim plažama se ne naplaćuju ležaljke, ali zato naručujete pića kako bi zauzeli svoje mesto na pesku. Sokovi i piva su u proseku tri evra, dok je kafa dva evra.

Na pitanje zbog čega su cene tako velike, tamošnji ugostitelji uglavnom ističu da je tome doprineo ogroman priliv ruskih turista koji su "okupirali" ovaj deo Jadrana i kojima nije problem da plaćaju tolike cene.

- U Rusiji letovanje u Crnoj Gori tretiraju kao luksuz, tako da ove cene ne trebaju da čude. A Rus, uglavnom, ne pita i ne žali se, već uredno plaća - otkriva jedan od vlasnika barova na obali između Budve i Svetog Stefana.

Pomenuti "biser" crnogorskog primorja je "država u džavi". Noć u ovom, sada objedinjenom hotelskom kompleksu, u zavisnosti od apartmana, košta od 1.500 do 3000 evra. U njega je moguće ući, i ako niste gost, jedino ukoliko želite da ručate u restoranu na zidinama ovog predivnog zdanja.

To zadovoljstvo, prema rečima upućenih, košta oko 1000 evra za dve osobe. Inače, Sveti Stefan je sada u vlasništvu internacionalnog turističkog koncerna "Aman", koji poseduje pregršt superluksuznih hotela širom sveta na najekskluzivnijim turističkim odredištima.

Kada se sve cene uzmu u obzir, ispada da prosečan par iz Srbije koji nema rođake u Crnoj Gori, treba da izdvoji oko 1000 evra za deset dana svog odmora, što ovu destinaciju stavlja u red skupljih. To dokazuju i zvanični podaci organizacija koje se bave turizmom, a koji navode da su za Srbe i ove godine Grčka i Turska omiljena letovališta. U ove zemlje će prema tim  podacima, ove godine letovati od 60 do 70 procenata srpskih turista.

Razlog za to je veoma jednostavan. U odnosu na cene koje imaju naše komšije, obale Crnog i Egejskog mora su mnogo pristupačnije. Za pomenutu sumu od 1000 evra, u ovo doba, u mnogobrojnim agencijama možete naći hotel za dve osobe u Turskoj sa pet zvezdica, sa 10 noćenja  koji ima privatnu plažu, obilne obroke, i gomilu sadržaja koji su besplatni za goste hotela. Ponude uključuju i avionski prevoz, kombi do hotela, kao i prevoz od vašeg stana do aerodroma Nikola Tesla u Beogradu. Rečju, "da se provedete kao bogovi"!

Prema procenama stručnjaka, Srbi godišnje u inostranstvu ostave neverovatnih 700 miliona evra. Najviše para ostavljamo u Grčkoj, gde pola miliona naših turista izdvoji oko 300 miliona evra, i ova zemlja je najprimamljivija i ove godine za naše turiste.

Kako kažu stručnjaci, ono što odlikuje naše turiste jeste prilično velika vanpansionska potrošnja, koja često premašuje sume koju je putnik izdvojio za aranžman. Po tome se razlikujemo od velikog broja turista iz Istočne Evrope, pa čak i Zapadne.

- Na odmoru se ponašamo kao carevi, a po povratku štedimo na svemu - kažu upućeni.

Srbi su i ove godine pokazali da su veliki ljubitelji mora i da ih je veoma teško preorijentisati da se odmaraju u svojoj zemlji. Finansijski stručnjaci smatraju da evro zarađen od turizma vredi više od dva evra koja su u zemlju ušla kroz privatizaciju, jer sav turistički prihod ostaje u njoj, a ne troši se za kupovinu sirovina ili skupih tehnologija u inostranstvu.

Ukoliko vam i dalje nije jasno zašto je Crna Gora skuplja od Bahama i Maldiva, setite se onog univerzalnog odgovora: "Pa, ti idi i letuj na Bahamima i Maldivima".

(Telegraf.rs)

 

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • milovanović

    12. avgust 2013 | 17:18

    Samo budale idu u crnu goru!!!Za tvoje pare treba da dozvoljavaš da te zajebavaju crnogorci

  • Bond

    12. avgust 2013 | 16:44

    Zato svi u Grcku

  • upapax

    12. avgust 2013 | 17:13

    Ako ovo nije antireklama a ja ne znam sto je! AHAHAHHHAAAHA To care raspali !!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA