OTKRIVAMO: Zašto su srpske banje najkvalitetnije, a najzapuštenije u Evropi? (VIDEO)

Na propadanje srpskih banja između ostalog uticali i loši socijalistički zakoni, činjenica da većina banja nije vlasnički rešena, kao i loša reklamna ponuda

  • 21

Sa više od 1.000 izvora termomineralnih voda, banjski turizam bi u Srbiji trebalo da cveta! Statistika, međutim, pokazuje da su stvari daleko od toga. Uprkos ne samo brojnosti izvora, već i činjenici da su banje u Srbiji po mnogo čemu izuzetne (pa između ostalog i po najkvalitetnijem peloidu i najtoplijim izvorima) turista ni izbliza nema onoliko koliko bi trebalo da ih bude.

 

Stranci uglavnom ni ne stignu da se informišu o prednostima koje naših 50-ak registrovanih banja pružaju, a domaći turisti (ili neki od 55.000 pacijenata koliko godišnje lekari pošalju u ovdašnje banje) sve češće hrle u mađarske i slovenačke banjske centre, i to iz samo jednog razloga - zato što su daleko bolje uređeni.

 

Ako tome dodamo da za većinu toplih izvora i njihova lekovita svojstva u Srbiji znaju samo meštani, dok nigde godinama nema zvaničnika, koji bi na sebe preuzeli odgovornost ulaganja neophodnih sredstava u njihov razvoj, stanje u ovoj grani turizma više je nego poražavajuće.

 

 

Bora Miljanović, direktor “Represent Communications” smatra da glavni problem leži u tome što većina banji nije vlasnički rešena.

 

- Najbolji primer vam je banja Gornja Trepča. Otkad je privatizovana, novi vlasnik je napravio takvu reklamnu kampanju da se poseta ovom mestu udvostručila! - objašnjava Miljanović dodajući da je Gornja Trepča pravi primer skladnog uvezivanja usluga i komunikacije sa medijima, koja svakako manjka ovdašnjim banjama.

 

No, da su problemi daleko dublji i da vuku korene još iz socijalističkog perioda upozoravaju nadležni iz najstarije banje na Balkanu - Vranjske banje, koja i zvanično ima najtopliju lekovitu vodu u Evropi.

 

 

- Nadležni u specijalnoj bolnici aktivnosti obavljaju u zgradi izgrađenoj 1888. godine! A, sa gradnjom "novog" hotela u ovoj banji stalo se krajem 70-ih zbog nedostatka sredstava... Krajnje ironično, ako se uzme u obzir da je baš u ovom periodu na Jadranu niklo sijaset novih hotela - priča Slavoljub Kostić, p.r. Vranjske banje i dodaje da je sunovrat krenuo sa donošenjem Zakona o zabrani investiranja u "ne privredu". On je oštetio ne samo ovu, već i svih ostalih 50 banja u Srbiji, i to po identičnom principu!

 

- Sve je počelo '65. kada Vranjska banja gubi satatus samostalne opštine, a lokalna vlast naprasno prestaje da ulaže u turizam i sva sredstva preusmerava na privredu ("Yumco", "Simpo", "Koštana") - priča Kostić i dodaje - Tako već krajem 70-ih ova banja postaje "uspavana lepotica", a hotel koji je trebalo da bude poslednja reč arhitekture prerasta u "Skadar na Bojani".

 

 

Vreme je pokazalo da je umesto ulaganja u privredu daleko pametnije bilo ulagati u turizam, no o tome tada, pa ni nekoliko decenija kasnije niko ne vodi računa.

 

Otud su godinama unazad, upravnici svih, pa i Vranjske banje bili primorani sami da se snalaze.

 

- Pre samo 15-ak godina, većina soba u hotelu bila je bez kupatila. Sada zamislite koliko nam je truda trebalo da nabavimo sredstva da bi iole upristojili ponudu, i koliko je daleko ponuda koju bi trebalo da imamo - priča Kostić.

 

- Do koje mere smo primorani sami da radimo na svemu najbolje pokazuje podatak da sam nedavno gostima, i to domaćim, sam morao da ukazujem na to da se u blizini Banje nalazi manastir Prohor Pčinjski i kako uopšte mogu da dođu do njega... Osim što bi naši ljudi trebalo da znaju takve stvari, na reklamiranju i promociji ponude ne samo Banje, već i onoga što je od kulturnog dobra okružuje trebalo bi da radi čitav tim profesionalaca! - kategoričan je Kostić.

 

 

Na nedostatak timskog rada ukazuje i kustos i istoričar umetnosti Tamara Ognjević, koja rešenje problema zapuštenog banjskog turizma pre svega vidi u pokretanju inicijative banjskih uprava.

 

- Mislim da je vreme da odgovorni prestanu da sede skrštenih ruku i čekaju svu neophodnu pomoć od drugih. Ni država, pa ni TOS ne mogu sami da reše probleme. Na njima je samo deo ulaganja, a za ostalo bi trebalo da se pobrinu oni koji sede u banjskim upravama. Za početak ne bi bilo loše da se svi zajedno dogovore o mogućnosti raspisivanja tendera, tačnije da sagledaju ko i kako bi sa strane mogao da uloži u srpske banje. Znate, ulaganja sa strane ne znače automatsku okupaciju! To je samo jedan od ovdašnjih mitova kojih se slepo držimo, a koji nas decenijama vuče unazad.

 

Gordana Plamenac, direktor Turističke organizacije Srbije slaže se sa ostalim sagovornicima Telegrafa da banjski turizam beleži nedostatak investicija usled nerešenih imovinskih odnosa. No, ona u prvi plan ipak stavlja niz pozitivnih pomaka.

 

- Najbolji primer toga da su značajna ulaganja dovela do izvanrednih turističkih podataka i gotovo pune iskorišćenosti su: Aranđelovac (zahvaljujući hotelu „Izvor“), Vrdnik (hotel „Premier Aqua“), Atomska banja - Gornja Trepča, Prolom i Lukovska banja - navodi Plamenac - Zahvaljujući i ovim primerima, primetno je ulaganje u smeštajne kapacitete ostalih banja u Srbiji, ali i razvoj dodatnih turističkih sadržaja (manifestacije, velnes i spa programi, akva parkovi).

 

 

Direktorka TOS-a dodala je i da konstatacija o poražavajućem stanju u našem turizmu nije u skladu sa statističkim podacima koji pokazuju kontinuirani rast.

 

Sa ovom konstatacijom slažu se i nadležni iz Ministarstva finansija i privrede (sektora za turizam), koji navode da je u banjskim destinacijama registrovan porast dolazaka turista za 12 odsto u odnosu na isti period 2012. godine.

 

- Po broju dolazaka turista i ostvarenih noćenja u prvih šest meseci 2013. godine izdvaja se Vrnjačka Banja sa 67. 973 dolazaka, sledi Sokobanja sa 23.125 dolazaka. Najveći porast u broju dolazaka turista (121%) zabeležila je Banja Vrdnik, dok je najveći porast broja noćenja (75%) registrovan u Banji Kanjiži - kažu iz Ministarstva.

 

 

(Katarina Vuković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • daca

    7. maj 2014 | 08:43

    srbija ima mnogo toga da narod nije ni svestan sta ima zemlja nam je plodna voda zdrava pa srbija je bogata nego narod zatucan nema ko da ih vodi da im pokaze sta je vredno i lepo. Svi beze u grad a sela probadaju kuce se gase srbija se gasi kriva je vlast koja vodi ovu drzavu a posebno ova sadasnja primaju sta im evropska unija kaze a sve to je samo u korist vatikana i nemacke a ne nas

  • luka

    21. maj 2014 | 21:31

    ...ovaj direktor Vranjske banje, garantujem u poslednjih 20 godina nije izasao iz svog "sela"... sto ne ode do Madjarske, Slovacke, Ceske, pa i Slovenije...misli da "proda" sobu za 60 evra, slicna situacija je i u drugim banjama...nedavno sam bio i u banji Vrujci, u nerenoviranom delu (gde je sve u raspadu, a u kupatilo ne smes da udjes da nebi 'navukao' neku zarazu) slicna cena za dvokrevetnu sobu... pa zar oni misle da su gosti majmuni za sisanje... da to je moglo dok je zemlja bila "zatvorena", sada za te pare imas autobuski prevoz i deset nocenja u Grckoj u apartmanima koji su kudikamo konforniji.... Gospodo direktori, vi ste unistili Srpske banje vec naucite da radite a ne da "pljackate" i ono malo posetioca koji dolaze.

  • Lala

    7. maj 2014 | 12:07

    Sramota kakve su banje zapustene i prljave naprimer SOKO Banja a cene znaju da uzmu.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA