OPASNO: U Srbiji postoje 44 lokacije sa 64 avio-bombe!

- Imamo takav obim posla da nekada moramo da biramo prioritete i da radimo ono što je najhitnije i najopasnije, a ne možemo se posvetiti onome što znamo da postoji - kaže načelnik Uprave za civilnu zaštitu MUP-a

  • 4
Uklanjanje avio-bombe teške više od jedne tone Foto: Tanjug/ Filip Krainčanić

U srećnim zemljama oni koji kopaju nađu zlato, u Srbiji nađu bombu - tako istoriju Srbije, ukratko, opisuju demineri. Podaci Centra za razminiranje kažu da su ostaci ratova, oni poznati, čak 44 lokacije sa 64 avio-bombe, i još oko 90 sumnjivih.

- Po celoj Srbiji, Beograd, okolina Vranja, Novi Sad, u rekama Dunavu i Savi, ima 12 lokacija na kojima je Centar izvršio izviđanje - kaže Branislav Jovanović iz ovog centra.

Za vađenje jedne avio-bombe potrebno je 250.000 evra. Na teritoriji Srbije kasetnih bombi ima na šest miliona kvadratnih metara, uglavnom na jugu zemlje. Za čišćenje se često traže donacije, jer novca nema dovoljno.

Prošla godina bila je plodonosna za deminere - izvadili su više od 12 hiljada bombi, a u toku ove izvađeno je 2.700.

- Imamo takav obim posla da nekada moramo da biramo prioritete i da radimo ono što je najhitnije i najopasnije, a ne možemo se posvetiti onome što znamo da postoji. Znamo za lokacije iz 1999. za koje se sumnja ili je pak utvrđeno da imaju bombu, ali to je posao koji zahteva veće angažovanje - rekao je Bratislav Rančić, načelnik Uprave za civilnu zaštitu MUP-a.

Ne može se sa sigurnošću utvrditi gde je završio svaki od projektila, ako se uzme u obzir nekoliko bombardovanja tokom 20. veka.

Vojni analitičar Aleksadar Radić smatra da su male šanse da će se saznati lokacije svih tačaka i u Beogradu i širom Srbije gde još postoji eksploziv duboko zakopan ispod zemlje, koliko god se to pokušavalo.

- Nasleđe velikih ratova su hiljade projektila, od ručnih do velikih bombi, i ne treba imati iluziju da će se saznati gde se sve oni nalazi... Na kraju, i u razvijenim zemljama se tu i tamo pronađe bomba - rekao je Radić.

Bratislav Rančić ističe da je problem pronaći sva ubojna sredstva, jer su ona često bila u posedu građana, koji su samo gledali da ih se na bilo koji način reše.

- Ljudi su bili u ratu, došli u posed bombi, čuvali ih kod sebe i odbacili ih. Ostavljaju ih u jarugama, potocima, rekama, na mestima gde ih niko neće videti kad to urade, a ta sredstva su opasnost - kaže Rančić.

Zakon propisuje da oni koji bi, na primer, da zidaju zgradu, moraju da provere teren na kojem grade. Međutim, ukoliko to ne urade, sankcije nema.

(Telegraf.rs / Izvor: RTS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • cica Draza

    9. decembar 2013 | 11:48

    Nasi kraljevi bar nisu ubijali svoju decu ko vasi sultani ooooo turci

  • Nislija

    9. decembar 2013 | 11:47

    Kako nece da se aktiviraju i dignu vas sve u vazduh! Mislim na politicare i ostalu bagru :)

  • Djole

    9. decembar 2013 | 14:55

    250 000?!toliko ne treba ni za pravljenje nove bombe.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA