Ovaj raj se nalazi u centru Beograda: Kad zakoračite, ulazite u magičnu šumu (FOTO)

Botanička bašta nije samo oaza priode u centru grada, ona može biti idealno mesto za učenje, slikanje, pisanje, odmaranje i razmišljanje. Ima čak i besplatan bežični internet

  • 0

Danas se obeležava Dan zaštite prirode. Tim povodom, Zavod za zaštitu prirode Srbije, JP "Srbijašume" i Institut za botaniku i Botanička bašta "Jevremovac" Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, organizuju skup u Letnjoj učionici Botaničke bašte "Jevremovac", koja sadrži biljni fond od više od 1.500 vrsta grupisanih u geografske i ekološke celine, koji čine taj prostor "plućima centra grada".

KAO U JAPANU: Ovaj raj zaista postoji, i to u CENTRU BEOGRADA! (FOTO)

DIF KOD MARAKANE, A VETERINARSKI KOD ZOO VRTA? Gde biste vi premestili koji fakultet?

Srbija predstavlja jedan od 158 centara svetskog biodiverziteta, prisustvo velikog broja različitih tipova staništa, od barskih i močvarnih, preko preostalih stepa, peščara i kontinentalnih slatina, do očuvanih šumskih zajednica prašumskog karaktera u kanjonima i klisurama divljih reka i planinskih i visokoplaninskih oblasti, omogućili su prisustvo raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta.

Upravo ta raznovrsnost omogućila je da po prirodnim karakteristikama Srbija bude "Evropa u malom" sa ekosistemima od submediteranskog do subarktičkog tipa, a najočuvaniji i najznačajniji delovi prirodne baštine proglašeni su za zaštićena područja i trenutno ih ima 463 i čine 6,53 odsto teritorije Srbije.

Foto: Wikimedia/ZoranCvetkovic Foto: Wikimedia/ZoranCvetkovic

Dan zaštite prirode, 11. april, dan je od nacionalnog značaja, ustanovljen Zakonom o zaštiti prirode 2009. godine, kako bi se javnost podsetila na značaj očuvanja prirode Srbije, a za datum je odabran baš 11. april zato što je tog dana 1949. prvi put ustanovljen status jednog područja kao zaštićenog prirodnog dobra - Spomenika prirode "Velika i Mala Ripaljka" u opštini Sokobanja.

Foto: bfbot.bg.ac.rs Foto: bfbot.bg.ac.rs

Botanička bašta "Jevremovac" koja se nalazi u samom centru Beograda, među brojnim lepotama krije i Japanski vrt - živi pejzaž u ambijentu koncertne tišine. On je meta zaljubljenih parova, umetnika i poštovalaca japanske kulture, a utoliko je zanimljiviji jer krije jednu neobičnost za koju malo Beograđana zna.

Zahvaljujući profesoru Šumarskog fakulteta Mihailu Grbiću i Veri Grbić nastao je projekat koji je od strane Japana izabran i čija je izgradnja finansijski podržana. Tako je 2005. godine Beograd dobio svoj prvi Japanski vrt. Malo je poznato da je voda u Japanskom jezeru prirodna i da se izvlači iz dubine od čak 100 metara!

Priroda je uradila svoje. Japanski vrt u Botaničkoj bašti je implementiran u postojeći prirodni ambijent. Iskorišćena su brdašca, okolna stabla koja su stara preko 50 godina i teren koji doprinosi prirodnijem izgledu, jer tako japanska kultura nalaže. Ukupna površina vrta iznosi 20 ari i na tako naizgled malom prostoru, nalaze se mnoge biljke karakteristične za Zemlju izlazećeg sunca.

Foto: bfbot.bg.ac.rs Foto: bfbot.bg.ac.rs

Prilikom izgradnje samog korita jezera, vodilo se računa da se ispoštuje asimetrija, koja je karakteristična za Japanske vrtove u kojima je zastupljen što prirodniji izgled. Ali malo ko zna da je voda u jezeru zapravo, prirodna izvorska voda koja teče ispod bašte, na neverovatnih 100 metara dubine. Voda se posebnim pumpama izvlači na površinu i izuzetnog je kvaliteta, bogata je mineralima, ali nije za piće!

Tajna posebnosti japanskih vrtova krije se u lepoti prirode - oni ne trpe nepotrebne dekorativne elemente poput kipova, statua, fontana i slično. Za dekorisanje se koriste isključivo kamenje, šljunak i biljke koje predstavljaju svetinju.

Botanička bašta nije samo oaza priode u centru grada, ona može biti idealno mesto za učenje, slikanje, pisanje, odmaranje i razmišljanje. Ima čak i besplatan bežični internet, a iako u srcu grada okruženi bučnim i prometnim ulicama, pod krošnjama decenijskog drveća u debelom hladu, čovek je potpuno zaštićen od smoga i buke.

Daljinac baner

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA