≫ 

JOŠ JEDNA POBEDA SRBIJE! Naši ljudi iz Amerike, Kanade, Evrope žele da investiraju - U SRPSKO SELO I ZADRUGE (VIDEO)

Čuvši da se sprema revitalizacija sela i obnova poljoprivrednih gazdinstava i zadruga neprestano nam se javljaju iz dijaspore sa željom da ulože u Srbiju, ali ovog puta da na to uloženo zarade dvostruko - na jednoj strani da zarade pomažući svom zavičaju, a na drugoj tako što će investirati u najsigurnije akcije od svega što Srbija ima, a to su jako selo i kičma Srbije - poljoprivreda

  • 9

Reformski kurs Srbije uskoro će, po svemu sudeći, dobiti još jednu veliku bitku. Posle dugo vremena srpska dijaspora i gastarbajteri odlučni su da u svoju domovinu i zavičaj ne samo donose novac i stavljaju ga u banke bez ikakve kamate, već i da investiraju. Ovoga puta imaju i u šta - U ZADRUGE, koje će tako postati novi investicioni hit. Prema najavama ministra Milana Krkobabića, koji rukovodi vladinim projektom revitalizacije sela i obnove zadruga, gastarbajteri, koji prosečno godišnje u Srbiju unesu oko 3 milijarde evra, sada će moći da svoj novac ulože, zarade, ali i da to bude na zavičajnom nivou:

- U Srbiju bi uskoro trebalo da kreću da pristižu nove značajne investicije. Čuvši da se sprema revitalizacija sela i obnova poljoprivrednih gazdinstava i zadruga neprestano nam se javljaju naši ljudi iz Amerike, Kanade, Evrope sa željom da ulože u Srbiju, ali ovog puta da na to uloženo zarade dvostruko - na jednoj strani da zarade pomažući svom zavičaju, a na drugoj tako što će investirati u najsigurnije akcije od svega što Srbija ima, a to su jako selo i kičma Srbije - poljoprivreda, kaže Milan Krkobabić, i dodaje:

Foto: Kabinet Milana Krkobabića, ministra bez portfelјa

- Dijaspora aktivno želi da učestvuje u obnovi zadruga. Dosad su bili razočarani onim što su davali u zemlju, ali sada se rukovode upravo tim "zavičajnim momentom". Naši gastarbajteri proteklih godina nisu imali u šta da ulože u Srbiji, banke im ne daju nikakve kamate, ne mogu da kupe akcije nikakvih profitabilnih preduzeća, pa je novac završavao u nekim stranim bankama, koje su kasnije po mnogo nepovoljnijim uslovima kreditirale srpske seljake. Ovog puta, videvši u kom pravcu ide politika vlade, predsednika i premijera Srbije dobili su uveravanja da će srpske zadruge 21. veka biti najprofitabilnije  kompanije, u koje će moći da ulažu novac i da na taj način zarađuje, ali da tim ulaganjem znaju da su zaradili i tako što su pomogli svom zavičaju. I u same zadruge i u određene finansijsko-kreditne organizacije koje su spremne da kreditiraju poslovanje zadruga u Srbiji. Davali bi svoj kapital, upravljali bi i učestvovali u radu zadruga. Spremni su da izdvoje znatna sredstva, posebno čuvši da je iz budžeta namenjeno da se za podršku aktivnom učešću dijaspore u obnovi zadruga izdvoji i do 100 miliona evra, oduševljeno najavljuje jedan od najaktivnijih srpskih ministara.

Foto ilustracija: Pixabay, Telegraf

U Srbiji je u proteklih devet meseci osnovano 157 zadruga. Ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić kaže da je više stotina što postojećih, što novoosnovanih zadruga predalo zahtev za bespovratna sredstva u iznosu od 200 miliona dinara koja će se dodeliti do kraja godine.

Ko najviše donosi para u budžet, a ko je najveći problem: Vučić otvorio radove na projektu "Duboka prerada" u pančevačkoj Rafineriji

Celo selo skuplja žirove: Šta se desi kad se svi organizuju u jedan biznis?

Krkobabić je naglasio da je dodela sredstava samo probni period u kojem će se steći neophodno iskustvo u pravilnom organizovanju zadruga.

- Ovo je eksperimentalni period, stičemo iskustva, fokusiramo se na pet upravnih okruga na jugu, ali i u svim drugim delovima Srbije. Srbija je regionalno neujednačena, različiti su problemi od okruga do okruga. Od januara kreće veliki posao da revitalizujemo pet stotina zadruga u naredne tri godine - jasan je Krkobabić.

Foto: Kabinet Milana Krkobabića, ministra bez portfelјa

On je kazao da je otkup proizvoda je krajnji cilj ali da je ovo tek početna faza.

- Cilj nam je da dobijemo organizovane zadruge koje će moći da rešavaju probleme. Mi smo sada uspeli da ponovo probudimo interesovanje za zadruge, da vratimo poverenje među komšije a onda da oni mogu nešto konkretno da urade. Zadruge ne traže samo novac već i uputstva. Danas imamo moderne poljoprivredne službe po okruzima i po opštinama i sada te službe treba da krenu u poljoprivredna domaćinstva. Ključ je zainteresovanost lokalne samouprave. Bez samoinicijative lokalne zajednice stvari ne mogu da se pokrenu sa mrtve tačke - zaključio je Krkobabić.

Daljinac

(Telegraf.rs/pink.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tvrdislav Karakonstantinovic

    23. oktobar 2017 | 17:44

    Od ovolikih pobeda, uspeha, sjajnih rezultata... Je li osecate da nam je ista bolje?

  • Nataša

    24. oktobar 2017 | 08:24

    Neka svo zemljište država otkupi i napravi kombinate kao što je bio PKB,i sve plasira na tržište u supermarketima.Znači zaposliš ljude,a jeftiniju,domaću,zdravu hranu,plasiraš na tržište.Ako bi time sprečili rad nakupaca koji decenijama žive kao paraziti na račun naroda,onda bi pomogli seljaku.Da biste gastarbajterima uzeli pare,moraju oni da budu gazde,a ne da bude gazda Krkobabić.

  • DARKO 100%

    23. oktobar 2017 | 17:19

    Na kraju ce te zadruge postati sale za penzionere za sah,domine,,.......

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA