Možete da zaradite 300.000 evra godišnje ako gajite ovo povrće (PRECIZNE INSTRUKCIJE)

Na tolikoj parceli potrebno je najmanje 24 radnika i moderna oprema, ali ko je spreman na to, ima zagarantovanu zaradu

  • 6

Gajenje malih krastavaca, takozvanih kornišona, veoma je unosno, ali i dalje nedovoljno zastupljeno u Srbiji. Na 10 hektara može da se zaradi i do 320.000 evra godišnje, a za ulog je potrebna četvrtina iznosa. Na tolikoj parceli potrebno je najmanje 24 radnika i moderna oprema, ali ko je spreman na to, ima zagarantovanu zaradu, koja samo u zavisnosti od toga kakva je godina, može biti manja ili veća.

Nemci traže radnike i zemlju u Srbiji: Žele da proizvode kornišone, a krajnji cilj je fenomenalan

Stručnjaci sa poljoproivrednog fakulteta u Beogradu smatraju da se sa tri do pet hiljada evra može napraviti plastenik za gajenje krastavaca, gde je sa dva turnusa u toku godine moguće isplatiti i investiciju i ostvariti prihod. Po njihovoj proceni, na 600 kvadrata može se dobiti oko 2,5 tona kornišona, što je po ceni od oko 70 dinara prihod od 175.000 dinara za mesec i po dana. Efekat je veći, ako se nekoliko ljudi udruži.

Sa investicijom od nekoliko hiljada evra, mogu se proizvesti ozbiljne količine, što vodi ka sigurnijem plasmanu proizvoda i većoj zaradi. Pitali smo profesora Žarka Ilina sa Poljoprivrednig fakukteta u Novom Sadu šta je potrebno onome ko odluči da počne da se bavi uzgajanjem kornišona na parceli od 10 hektara.

Foto: Foter/Flickr/laura271GSD1

Prvo, kako kaže profesor, potrebno je da to zemljište bude "dobrano" plodno, najbolje da se seje na zemljištu po skidanju pšenice, ječma ili ranog povrća.

- Nakon ovoga treba zemlju oljuštiti da bi se smanjilo prisustvo korova. Zatim se radi druga obrada zemlje plugovima na dubini do 20 centimetara. Treća obrada treba da bude do kraja septembra i na dubini od 30 centimetara. Takođe je važno da zemljište prezimi kako bi bilo mrvičaste strukture - kaže profesor Ilin.

Posle ove faze, pristupa se ravnanju, odnosno zatvaranju zimske brazde. Na velikim površinama od 8 ili 10 hektara, krastavac se, prema rečima Ilina, proizvodi direktnom setvom semena na stalnom mestu i to kada zemljište dostigne temperaturu od 12 stepeni C.

- Seje se u pantljike pri čemu se ostavljaju prohodi za prolaz platforme, a setva je na prethodno izvučenih 12 redova. Zajedno sa setvom se postavlja plastična folija sistem kap po kap. U zonu setve se unosi startno đubrivo i insekticidi. Setva se vrši specijalnim sejalicama koje mogu da seju tri semenke u kućicu na međurednom rastojanju 150x30 što znači da je neophodno obezbediti 10 biljaka na dužni metar.

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Odmah nakon izvršene setve ručno ili mašinski se postavlja agrotekstil da bi se obezbedila idealna temperatura zasadima i zaštitili od mraza. Setva se obavlja između 5. aprila i 1. maja, a kornišoni pristižu za berbu u prvoj polovoni prve dekade juna meseca i beru se svaki drugi dan u narednih 90 do 110 dana. Time, se, kako kaže Ilin, produžava vreme berbe sa svega 40 dana i time povećava učešće prve četiri klase krastavaca kornišona koji će onda "dobaciti i visoke finansijske efekte po ivici površine".

- Berba je sa platformama polumehanizovana. Na jednoj platformi sa jedne strane radi u ležećem položaju 12 radnika i sa druge strane još 12. U špicevima je broj radnika moguće povećavati na po 15 po platformi kako bi radnici stigli da naberu što veći procenat prve četiri klase. Važno je da učešće prve četiri klase iznosi 50% od ukupnog prinosa - navodi profesor.

Zarada na parceli od 10 ha i do 320.000 evra

U Privrednoj komori Srbije tvrde da je proizvodnja kornišona u poslednjih nekoliko godina u Srbiji vrlo isplativ posao. Prema njihovim podacima, u zasad kornišona od 10 ari potrebno je ulaganje oko 750 evra ili u, konkretnom slučaju za 10 hektara - 75.000 evra.

Foto: Foter/Flickr/roboppy, Profimedia

- Rod ove kulture pod punom agrotehnikom iznosi 40 t/ha godišnje. Prva klasa kornišona u otkupu je 80 evrocenti/kg, druga 70, a treća 50 evrocenti/kg - saznajemo od savetnika u PKS.

Ovom računicom dolazimo do zarade od 280.000 evra za drugu klasu kornišona, što je skoro četiri puta više od uloženog. Ovo, naravno, varira u zavisnosti od vremenskih uslova, pogotovo što se kod nas ova vrsta krastavca više uzgaja na otvorenom polju nego u zatvorenom prostoru.

U poslednjih nekoliko godina novi zasadi se podižu najviše u okolini Kikinde gde se pojavljuju sigurni kupci iz Nemačke sa kojima uzgajivači imaju unapred dogovorenu cenu i osiguran plasman proizvoda.

Daljinac

(Slađana Vasić - s.vasic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Doktor

    1. april 2018 | 22:11

    A na 100 hektara može da se zaradi 3.200.000 evra, na 1.000 hektara 32.000.000 evra, na...

  • doberman

    1. april 2018 | 22:19

    yap, onda ga prodas svabi preko nakupca i drzavnih agenata uz porez 0d 60% i dobar si 1 cent po kg. zivim u srbistanu, ne u diznilendu.

  • Nenad

    1. april 2018 | 22:58

    Moj familija je gajila te krastavce(kornisone) tamo osamdesetih godina i zaista smo uzimali dobre pare. Ali da se zna, juli i avgust svaki dan od 4 ujutru pa do popodne na njivi po nenormalnoj temperaturi. To moze malo ko da izdrzi.Nemci i Slovenci su to otkupljivali, i isplacivali tacno po ugovoru cim se zavrsi sezona branja. Kao i sve drugo rat je to prekinuo. Tada se sve rucno radilo, nista masine i plastenici i zalivanje. Radilo se i zaradjivalo kao u Nemackoj a kod svoje kuce.Na par mesta u Banatu se to radilo vrlo uspesno.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA